BUTKOVIĆ O PELJEŠKOM MOSTU, ŠEKSU I NAJVEĆEM IZAZOVU PLENKOVIĆEVE VLADE: / 'Bez toga nema povratka ljudi na Baniju'

Ministar prometa govorio je i o sukobu Plenković - Milanović oko izbora predsjednika Vrhovnog suda

10.3.2021.
14:57
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Tempo kojim je za pet godina Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokrenulo investicije vrijedne više od 25 milijardi kuna, nastavlja se novim velikim infrastrukturnim projektima.

Na Mediteranskom koridoru financijski je osigurana gradnja željezničke pruge od Zagreba do mađarske granice i radovi se već izvode. Ministar Oleg Butković očekuje završetak dvokolosječne pruge do kraja 2023. ili početka 2024. godine. Ministar Butković gostova je u emisiji "Karte na stol" na Osječkoj televiziji, a mi prenosimo najzanimljivije dijelove.

"Tražimo graditelje prve dionice pruge Hrvatski leskovac - Karlovac vrijedne 300 milijuna eura i osiguravamo dionicu po dionicu pruge do Rijeke, najviše uz pomoć europskih sredstava. Ako se ne bi financirala iz europskih fondova, jer je vrlo skupa na dijelu kroz Gorski kotar, mijenjala bi se trasa i išla bi nizinskim dijelom pa je postojala varijanta da upravljanje tom dionicom damo u koncesiju. Za to su bili zainteresirani kineski investitori. No, bolje je graditi bespovratnim europskim sredstvima, jer koncesije si velik teret. U Srbiji i Crnoj Gori Kinezi grade autocestu i željezničke dionice uz skupe zajmove što ih je uzimala država.

Za nekoliko godina to bi mogla biti omča oko vrata naših susjeda, ali to je njihova politika i odluka. Nama su na raspolaganje 22,5 milijarde eura iz europskih fondova i moramo spremiti projekte kako bi za desetak godina pruga do Rijeke bila završena. U luci Rijeka bilježimo povijesne rezultate s oko 400.000 kontejnera na terminalu Brajdica. Zagrebačka obala je u raspisu koncesije i za tri godine ćemo imati promet od milijun kontejnera i prerast ćemo luku Kopar."

Za obnovu željezničke dionice između Vukovara i Vinkovaca predviđeno je više od 540 milijuna kuna. Zašto je to toliko skupo?

Takvi se projekti dugo projektiraju, za njih je potreban niz studijske i projektne dokumentacije, a i izvedba je vrlo skupa. Željeznička infrastruktura Koprivnica-Križevci-Mađarska granica stoji 300 milijuna eura! Nije to samo postavljanje tračnica, nego i gradnja SS uređaja, elektrifikacija, uređenje kolodvora i željezničko-cestovnih prijelaza. Nadzor je odgovoran za svaku stavku troškovnika i svaki korak izvedenih radova. Ti natječaji jako dugo traju pa neke ne možemo zatvoriti i po godinu dana. To me frustrira kao ministra, ali takav je nažalost Zakon o javnoj nabavi u cijeloj Europskoj uniji i svatko se može žaliti tijekom postupka, što produžuje investiciju u nedogled.

Može li poslije dobivenog natječaja poskupjeti više nego dvostruko, poput zagrebačke žičare?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Malo je takvih slučajeva. U Osijeku nam je bitno poskupjela izgradnja terminala za rasute terete, jer nam je više od 80 posto pristiglih ponuda bilo iznad procijenjene vrijednosti. Inzistirao sam na poništenju tog natječaja i raspisivanju novog, da vidimo što će nam donijeti.

Zašto je gradnja autoceste u ravničarskom kraju, prema Sisku, višestruko skuplja od Dalmatine, a gradi se znatno sporije?

Tada, prije gotovo dva desetljeća, postupci gradnje bili su manje zahtjevni, a danas sve što se financira iz europskih fondova ide na rigorozne kontrole, postupci su složeniji i dugotrajniji. U provedbi se prati svaki korak, što znatno poskupljuje projekte.

Kako napreduje Pelješki most?

Pelješki most završit će se u predviđenom roku, do kraja godine. Pristupne ceste neznatno će kasniti jer se grade u odvojenim natječajnim postupcima. Imamo ih 30 km, a bilo je i žalbi na rezultate natječaja. Jedna dionica bit će završena prije roka, u dva-tri mjeseca, a dok most dobije uporabne dozvole sve će biti završene. Bosna i Hercegovina osporavala nam je pravo na gradnju mosta, ali smo to riješili i danas su svjesni koristi koje će imati zbog mosta. Bitno će im se smanjiti promet kroz Neum, a time i sigurnosni i ekološki rizici za njihovu zemlju. To će omogućiti i brži razvoj luke u Neumu.

Kada ćemo moći voziti Koridorom 5C prema srednjoj Europi?

Jesenas smo obišli gradilište i ugovorili gradnju do Belog Manastira. Ostalo je neugovoreno još pet kilometara do mađarske granice, za što će HAC vrlo brzo raspisati natječaj. Očekujemo da će Koridor do mađarske granice stići krajem 2023. ili najkasnije početkom 2024. godine. Prošlog tjedna sastao sam se i s novim mađarskim veleposlanikom koji nam je potvrdio kako i mađarska strana planira dotad završiti svoj dio. Svih 88 km Koridora kroz Hrvatsku završit ćemo do najavljenog roka, a gradnja kroz BiH do luke Ploče očekujem da će potrajati još 10-12 godina.

Što je s obnovom infrastrukture na Baniji?

Osigurali smo 25 milijuna kuna za obnovu tamošnjih županijskih cesta, s obzirom na to da treba obnoviti nekoliko državnih mostova, Hrvatske ceste su za tu namjenu u sve tri županije osigurale oko 70 milijuna kuna. Tražio sam da iskoristimo priliku i obnovimo što više objekata, cesta, mostova i druge infrastrukture, ali i gospodarstvo i poljoprivredu! Jer nakon obnove kuća nužno je potaknuti privređivanje i osigurati radna mjesta, jer bez toga nema povratka. To je danas najveći izazov naše Vlade! U bivšoj državi Gavrilović je surađivao s 20.000 poljoprivrednika i premda nije moguće vratiti tu mrežu, moramo ih vratiti koliko je moguće.

Kako vidite rješenje sukoba predsjednika Republike i Sabora o načinu izbora predsjednika/ce Vrhovnog suda?

Kada je 2017. godine donesen Zakon o sudovima, nitko nije namjeravao zakomplicirati taj posao budućem predsjedniku. Tada je Orsat Miljenić, današnji šef Ureda predsjednika, u Saboru pohvalio zakonsku proceduru upućivanja javnog poziva kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda. Javnost bi ipak trebala znati koji i kakvi ljudi konkuriraju za tu funkciju, a postupku odabira kandidata omogućuje takvu transparentnost.

Ako smo krenuli u reformu pravosuđa, postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda ne bi se trebao svesti samo na prijedlog jednog čovjeka, a da se ne zna zašto Predsjednik predlaže baš tu osobu. On može imati svog favorita, ali neka se odazove na javni poziv. Na puno nižim razinama zapošljavanja kandidati prolaze složeniji postupak nego što bi to Predsjednik učinio s izborom čelne osobe najvišeg suda u zemlji. Ako predsjednik Sabora stavlja nešto na dnevni red protivno zakonu donesenom u tom Saboru, kakav je to onda predsjednik Sabora?

Zašto bi se itko javio na takav natječaj kako bi statirao u demokratskoj predstavi, znajući da će proći osoba s kojom je to već dogovoreno?

Ako se odazivate javnom pozivu i ozbiljan ste kandidat, neka onda javnost prosuđuje taj izbor. Mislim da tu problem i ne postoji. DSV će raspisati novi javni poziv na koji će se Zlata Đurđević vjerojatno javiti i Predsjednik će je predložiti Hrvatskom saboru za predsjednicu Vrhovnog suda. Tada neće biti nikakve zapreke da taj prijedlog dođe na dnevni red Sabora.

Na tome se slučaju pokazuje zabrinjavajuće nepovjerenje u institucije sustava pa i predsjednik Republike od Ustavnog suda nije tražio procjenu ustavnosti Zakona, tvrdeći kako mu sve to miriši na "šeksizam" i njegove kumove, ustavne suce.

Gospodina Šeksa jako rijetko vidim u stranci. Dugo nije bio na sastancima užeg Predsjedništva koji se održavaju jednom ili dvaput tjedno i ne znam za njegov utjecaj na bilo koju raspravu posljednjih nekoliko godina koliko dolazim na te sastanke. Budemo li se jedni drugima ružno obraćali i vadili stvari otprije dvadeset godina, samo ćemo se više ukopavati u to blato, a to nije ni u čijem interesu.

Jeste li riješili problem prometa teških kamiona cestom D2 između Vukovara i Iloka, zbog čega su Šarengrađani dvaput blokirali promet na njoj?

Započeli smo izmjenu Pravilnika kojim se to regulira. Razgovarao sam i s ministrom unutarnjih poslova o ograničenju prometa kamionima na tome dijelu ceste. Imali smo sličnih situacija u Hrvatskoj i zato je slovenska vlada zatvorila manje granične prijelaze za takav promet i gurnula ga na glavne autocestovne prijelaze, premda su se naši prijevoznici bunili zbog dužeg čekanja na prijelaz. Za nekoliko dana izmijenit ćemo Pravilnik i onemogućiti dalji promet teškim kamionima. Premda je i tu bilo politike, jer idu lokalni izbori, moramo biti na strani ljudi i donijeti racionalnu odluku. Postupak traje 15-20 dana jer moramo ići u javno savjetovanje, ali odluku smo donijeli.

Kako ste preboljeli COVID19?

Početkom studenoga sam kašljao i imao povišenu temperaturu tri dana. Nakon oporavka su mi otekli limfni čvorovi, ali sada sam fit! Potvrđena su mi antitijela i neko vrijeme ne trebam se cijepiti.

Ulaganja u Osječko-baranjsku županiju

Jučer je u Osijeku potpisan Ugovor o izvođenju radova na obnovi zgrade željezničkog kolodvora vrijedan 25,6 milijuna kuna, bez PDV-a. Potpisali su ga predsjednik Uprave HŽ infrastrukture, Ivan Kršić, i predsjednik Uprave Projektgradnje plus, Miljenko Zovko. Radovi bi mogli krenuti u za dva mjeseca i završiti polovicom 2023. Ministar Butković rekao je da je to početak obnove željezničkog kolodvora u cjelini. U OBŽ-u je završena obilaznica Petrijevaca, gradi se obilaznica Belog Manastira, a počinje obnova državne ceste kod Normanaca i one Nemetin-Aljmaš vrijednosti 150 milijuna kuna.

"Uz sufinanciranje Svjetske banke, na području Slavonije moderniziramo devet željezničko-cestovnih prijelaza i planiramo još 11. U redovno održavanje infrastrukture u OBŽ-u godišnje ulažemo 20-ak milijuna kuna, velike kolodvore nastojimo urediti europskim sredstvima, a one na sporednim pravcima u skladu s mogućnostima", istaknuo je predsjednik Uprave HŽ infrastrukture, Ivan Kršić.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Izdvojeno

Regionalni portali