RADNICI, STIŽE NOVI ZAKON / Kako ćemo raditi od doma, dobivati otkaz i tko će profitirati? Uskoro stara pravila više neće vrijediti

Vlada RH najavila je da bi svjetlo dana uskoro mogao ugledati novi Zakon o radu, čiji su djelovi danas procurili u javnost. Prijedlog novog zakona za Net.hr komentirali su Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika, profesor radnog prava s Pravnog fakulteta Viktor Gotovac i saborska zastupnica Katarina Peović

20.10.2021.
20:01
Robert Anic/Pixsell

Vlada Republike Hrvatske socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima dostavila je nacrt prijedloga zakona novog Zakona o radu, koji predviđa brojne izmjene, ali i neke zanimljive odredbe. Među njima, kako je ovog tjedna objavio Jutarnji list, posebno su zanimljive odredbe o uvjetima rada na izdvojenom mjestu ili na daljinu, gdje bi prema novom zakonu poslodavac za rad od kuće trebao zaposlenima plaćati trošak režija, a također, roditelju djeteta do 8. godine rad od kuće moći će se odbiti samo u iznimnom slučaju.

Prema prijedlogu novog zakona, radni odnos neće automatski prestajati s navršenih 65 godina i 15 godina staža. No, ako radnik koji ima uvjete za starosnu mirovinu dobije otkaz, neće imati pravo na otpremninu. Što se pak tiče rada na određeno, radnik kod istog poslodavca, ali i svih s njim povezanih tvrtki, smio bi s ugovorom na određeno raditi najviše tri godine, a razdoblje između dva uzastopna ugovora koje se ne smatra prekidom produljit će se na tri mjeseca.

No, nisu svi pretjerano oduševljeni promjenama koje je Vlada najavila, a neke stvari koje su posebno odjeknule u javnom prostoru zapravo su - nepotrebne, mišljenja su neki s kojima smo razgovarali na temu novog Zakona o radu. Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika u razgovoru za Net.hr kaže da je jedna od takvih stvari modalitet da se zaposlenicima koji rade od kuće plaćaju režije.

"Mi smatramo da je to sasvim nepotrebno i da bilo kakav modalitet rada od kuće ne treba uopće biti sastavnica Zakona o radu, već da treba biti odnos između poslodavca, odnosno poduzetnika i zaposlenika. Smatramo da postoje propisi unutar većih tvrtki, koje to već sada reguliraju i da su oni sasvim korektni jer se radi o dogovoru između poslodavca i zaposlenika, i ne vidimo niti jedan razlog da se država, rekao bih, upliće u taj odnos. Mi smo na koncu, i kada je bilo e-Savjetovanje, u tom kontekstu i dalji prijedlog da bilo kakvo dodatno reguliranje ionako prereguliranog tržišta rada nije potrebno", kaže Bujas.

Može doći do problema

"Ono što nama treba je dizanje plaća, a da bi do dizanja plaća došlo, s jedne strane se mora povećati prihodovna strana sa strane tvrtke, odnosno poduzetnika, a s druge strane se treba smanjiti porezi. Pa smo tako predložili da 5 tisuća kuna bude neoporezivo u neto plaći, a da 10 posto bude porez na dohodak za sve. I jedno i drugo je zapravo vezano, cijelo vrijeme se pokušava na neki način aludirati, ovo je sad objašnjenje da će nekakva dodatna regulacija na neki način zaštitit radnika, što nije istina", smatra Bujas.

"Ovdje može doći do većih problema u konačnici, jer što ako se ide na to da se ide ograničavati rad od kuće zbog tih dodatnih troškova, a s druge strane možda baš taj djelatnik koji sad radi od kuće je puno efikasniji kući, nego iz tvrtke. Ako tvrtka odluči da neće imati te dodatne troškove, onda zapravo to nema svrhu. Praktički ovaj način i ovakav model reguliranja po meni je kontraproduktivan, ako se želi pomoći radnicima - to bi trebao biti cilj bilo kakvog zakona o radu - onda se treba ići na smanjivanje poreza da ljudi imaju veće plaće", zaključuje Hrvoje Bujas.

Pitanje hoće li sve kasnije biti primjenjivo

Profesor radnog prava Viktor Gotovac u razgovoru za Net.hr kaže da se naši zakoni u velikoj mjeri pišu "stručno i neznalački".

"Zato što se tu ne konzultira struka, nego zato što je to dio jednog novog političkog procesa u kojem je ključno, barem što se tiče Zakona o radu, sudjelovanje socijalnih partnera. Nisam siguran da je to najbolji način i najbolji put", kaže nam.

Gotovac je mišljenja da bi se trebali praviti tekstovi na koje se socijalni partneri mogu očitovati.

"Kada pišete zakone, socijalni partneri vode ključnu riječ kod pregovora o zakonskim odredbama. Tada dolazite u poziciju da vam zakoni postaju politička, a ne stručna i ne pravna tema. Dolazite do zakona u kojima ćete promovirati i donekle jednu političku demagogiju, a imat ćete i teme koje će interesirati novinare, a koje je pitanje hoće li kasnije moći biti primjenjive", govori Gotovac, koji ipak pronalazi svijetlu točku u svemu.

"Moram reći da primijećujem da kod ovog zakona postoje neke stvari koje cijenim da se pokušavaju urediti; primjerice, rad putem digitalnih platformi, ili da se želi djelovati na rad na određeno vrijeme. Tako da pozdravljam određenu intenciju i pozdravljam nastojanje da se osuvremeni naš zakon i da se prati ono što se događa na tržištu rada", kaže Gotovac, dodajući da nije siguran da su ovo na pravi način ostvareni ciljevi.

"Nisam siguran da Hrvatska ima kapaciteta da u jednom razmjernom kraćem vremenu promijeni cijeli zakon, napiše cijeli novi zakon, a da ne otvori cijeli set drugih pitanja koja će se pojavljivati onda na političkoj pozornici. S obzirom da nama trebaju dobri zakoni, bio bih puno sretniji da mijenjamo ono što treba mijenjati, a da ne radimo od toga jednu široku temu, da tako kažem jednu općologiju radnih odnosa", kaže nam Gotovac.

Prečesto se mijenjaju zakoni

Na pitanje kako komentira najave o uređivanju dijela rada od kuće, Gotovac kaže da mu se "čini da je politika savršeno pustila u javnost poput nekih štikleca određene teme i prikazala sebe kao nekog tko dobro radi svoj posao".

"Ali ovo je tek početak, tek će se sada uključiti socijalni partneri i tek ćemo na kraju vidjeti koji će biti stvarni rezultati", kaže.

"Dobro je da u nekim stvarima pokušavamo biti u trendu. I u tom pogledu mislim da je dobro nastojanje da se djeluje u pogledu radnika digitalne platforme, mislim da je dobra analiza koja kaže da moramo nešto učiniti radu na određeno vrijeme. Vidimo pitanja koja su dobro da se adresiraju i takvu intenciju pozdravljam. Kakav će rezultat na kraju biti, kada se uključe sindikati i kada to postane to dio političkog procesa, jer to neupitno će biti ovim pristupom da se stvari puštaju na takav način dozirano medijima, onda ćemo moći te stvari ocijeniti", kaže Gotovac.

"Činjenica jest da u Hrvatskoj prečesto i preobuhvatno mijenjamo zakone. Uzmite u obzir da je naš zakon o radu donesen 1995. godine, s primjenom od 1996. Pa smo ga onda mijenjali 2001. dva puta, 2003., pa smo onda donijeli novi zakon 2009., pa 2014….vidite da je to jedna ritam koji ne dozvoljava stabilnost radnih odnosa. A destabilnost radnih odnosa i pravnog uređenja je vjerojatno najveći problem na tržištu rada i najveći problem neizvjesnosti za radnike, a i za poslodavce", zaključuje stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac.

Vlada šalje komadiće zakona

Saborska zastupnica Katarina Peović kaže da je "neprihvatljiv način na koji Vlada šalje komadiće novog Zakona o radu, a bira i komu će te informacije podijeliti". 

"Zadnje informacije podijeljene su samo sindikalnim središnjicama, a o tim informacijama ostali dobivaju podatke preko izjava ministra Aladrovića u medijima. Tako je od početka razgovora sa sindikatima riječ o netransparentnom procesu donošenja jednog od najvažnijih zakona u državi", govori Peović u razgovoru za Net.hr.

"Iz medijskih izjava ministra Aladrovića pak, da se naslutiti da su preinake odnosu na postojeći zakon tipične – podvalit će se sve i svašta loše uz pokoju mrvicu u korist radnika", nadodaje.

Na pitanje što smatra dobrim, a što loše u nacrtu prijedloga Zakona o radu, kaže da je sigurno bolje da se skraćuje vrijeme zapošljavanja na određeno, ali "nema nikakvog razloga da netko čak 3 godine radi na određeno kod istog poslodavca". To je predugo, dodaje Peović. 

"Loše je i da će se izgleda skratiti otkazni rok na sedam dana ako je zaposlenik dobio otkaz zbog "skrivljenog ponašanja". Imajući uvid u mnoge situacije otkaza, napada pogotovo na sindikalne povjerenike kojima se podmeće "skrivljeno ponašanje" kada se usude braniti radnička prava. Što je dobro – ne bih rekla da sam čula išta dobro osim skraćivanja vremena zapošljavanja na određeno, a i to je nedovoljno i da će poslodavac plaćati troškove režija onima koji rade od kuće", kaže saborska zastupnica.

Peović pozdravlja najavu da će poslodavac za rad od kuće trebati plaćati trošak režija. Što se tiče najave da će se roditelju djeteta do 8. godine rad od kuće moći odbiti samo u iznimnom slučaju, Peović smatra da je to dvojbeno.

"Pitanje je kako će radnici to raditi uz, pogotovu malu djecu. To je vjerojatno mjera koja ide za tim da se dodatno poslodavcima smanje troškovi", zaključuje Katarina Peović.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali