'Ne radi se o socijalnim ulaganjima, nego o strateškim potezima, o nacionalnoj priči opstanka. A to se ne događa jer u političkom sustavu sjede ljudi koji nemaju hrabrost izreći 'Sada je dosta', poručio je demograf Šterc o gorućem pitanju u Hrvatskoj - iseljavanju mladih

Pandemija koronavirusa utjecala je na gotovo sve spektre života, a stručnjaci tvrde da smo doživjeli potpuni demografski slom. No, gradovi poput Zagreba donose pronatalitetne mjere, koji, primjerice, daje mogućnost roditeljima odgajateljima da ostvare pravo na novčanu pomoć. U HRT-ovoj emisiji Sudio 4 o pronatalitetnoj politici su govorili demograf Stjepan Šterc i roditelj odgajatelj Janko Fučkala.

'Potrebno je posložiti odluke'

Šterc smatra da je svaka mjera u trenutnoj situaciji dobro došla, no ističe kako mjera koju je grad Zagreb donio prije nekoliko dana, a tiče se pronatalitetne politike, neće biti od posebne koristi. "Neće biti dovoljno dok se komplementarno ne poslože odluke s nacionalne i s lokalne razine. Na nacionalne razine nemamo nijedan ozbiljan projekt, nijedan poticajni model, probleme neće riješiti porodiljske naknade, dječji doplatak i slično", rekao je.

Također, smatra da smo odavno trebali napraviti socijalnu kartu koja bi odigrala značajnu ulogu prilikom raspodjele poticajnih modela. "Ne možete usmjeriti takve mjere prema nekom tko ima prihode 30 tisuća kuna mjesečno", naglasio je Šterc.

Janko Fučkala ima troje djece, dvije blizanke koje su rođene ranije i djevojčicu od 13 godina te ima status roditelja odgajatelja. On smatra da je mjera koju je grad Zagreb donio odlična jer mu je osobno jako teško uskladiti posao i brigu za djecu, a novčanu pomoć od oko 4800 kuna dobiva jer je dao otkaz u firmi i ispisao djecu iz vrtića. "Bez novčane pomoći teško bih mogao izići na kraj", priznaje.

'Lokalne sredine shvatile su problematiku, ali problem je nedostatak aktivnosti na nacionalnoj razini'

"Lokalne sredine su shvatile problematiku, one se suočavaju s ovim problemima svaki dan i nije im teško donositi takve odluke jer one nisu vezane samo za rodnost nego i za useljavanje mladih u pojedine sredine. No, problem je što fali aktivnost na nacionalnoj razini. Čak i ona strategija za demografsku revitalizaciju koja se priprema nakon 6 godina vladanja ne sadrži ključne poteze koje bi država trebala povući", rekao je Šterc.

Demograf Šterc komentirao je i predviđanje Eurostata prema kojemu bi Hrvatska za tri desetljeća mogla imati manje od 660 tisuća stanovnika. Ključnim smatra nedostatak strateške odluke, ali i izostanak bilo kakve reakcije. Ističe da su prošle godine dosegnuti svi negativni maksimumi, a naglašava da mu je osobno najstrašniji podatak nevjerojatan gubitak učenika i studenata.

"U godinu dana, između 2018. i 2019. Hrvatska je izgubila 10.100 učenika i studenata. Ne radi se o stopi smrtnosti, nego o iseljavanju. Nama nestaje budućnost pred očima, a na javnoj sceni nisam vidio nijednu reakciju na to. Gledamo političku scenu koja se bavi ne znam čime, ali ne i ključnim stvarima", poručio je Šterc.

"Predvidjeli smo da će pandemijska kriza ostaviti veće tragove na rodnost nego na smrtnost. Pandemije, epidemije, ratovi su bili najveći destrukcijski demografski faktori kroz povijest. Nama se osim pandemije dogodio i potres, a to su faktori koji destabiliziraju cijelu priču i teško je bilo očekivati povećanje rodnosti bez obzira na lockdown", naglasio je Šterc.

Osim toga, Šterc smatra da nam nedostaje osnovnih političkih odluka. "Ne radi se o socijalnim ulaganjima, nego o strateškim potezima, o nacionalnoj priči opstanka. A to se ne događa jer u političkom sustavu sjede ljudi koji nemaju pojma o tome, niti imaju hrabrost izreći u sustavu 'Sada je dosta!'. Objavili smo znanstveni rad o tome koliko bi nas koštala demografska revitalizacije, radilo se o 4 ili 5 mlrd kuna. I kada sam to obrazlagao političkom sustavu, rekli su mi da nemaju novaca za to. Takvo ignoriranje problema samo pokazuje da se ne shvaća kako se radi o našoj budućnosti", zaključio je Šterc.