POLAKO 'NESTAJEMO'

NEUMOLJIVE BROJKE; Hrvatsku godišnje napusti do 60 tisuća radnika: ‘Nezadovoljni su radnim vremenom i niskim plaćama’

Novosel je kazao da radnici danas ne znaju kako će raditi sutra ni organizirati obiteljski život te ocijenio kako zbog toga iz Hrvatske godišnje odlazi između 50 i 60 tisuća radnika

Nije novost da iz Hrvatske radnici odlaze tražiti sreću kod poslodavaca u inozemstvu, a brojke koje je predočio predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel posebno su zabrinjavajuće. Kako prenosi N1, Novosel je rekao da istraživanje SSSH-a pokazuje da su radnici nezadovoljni radnim vremenom i niskim plaćama te da zato odlaze iz Hrvatske, što utječe i na dobru organizaciju rada.

Na konferenciji naziva “Radno vrijeme po mjeri čovjeka”, Novosel je kazao da smo “suočeni sa svakodnevnim kršenjem postojećih zakonskih propisa s područja Zakona o radu”. Njihova konferencija odrana je u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert. Istraživanje SSSH-a o ravnom vremenu koje je u rujnu na reprezentativnom uzorku provela agencija Hendal, pokazuje da je više od 40 posto ispitanika izjavilo da kontinuirano ili povremeno radi prekovremeno. Njih 60 posto izjavilo je da im prekovremeni rad nije evidentiran i plaćen.

VELIKO ISTRAŽIVANJE: Evo zbog čega Hrvati odlaze u inozemstvo i zašto tamo rade poslove kojih se srame u Hrvatskoj

Godišnje Hrvatsku napusti između 50 i 60 tisuća radnika

Novosel je kazao da radnici danas ne znaju kako će raditi sutra ni organizirati obiteljski život te ocijenio kako zbog toga iz Hrvatske godišnje odlazi između 50 i 60 tisuća radnika.

“Stoga želimo govoriti o tome problemu prema Vladi, poslodavcima i javnosti koja mora konačno shvatiti da je kolektivni ugovor najveća vrijednost svih zemalja u koje naši radnici svakodnevno odlaze”, rekao je Novosel te ustvrdio kako je hrvatskim poslodavcima kolektivni ugovor nužno zlo jer misle da je on samo u interesu radnika. Novosel kaže da se kolektivnim ugovorom dnevno može fleksibilno dogovarati radno vrijeme koje će zadovoljiti i radnike i poslodavce. Smatra da poslodavci ne mogu uvoznim kvotama nadomjestiti nedostatak radne snage pa se domaći radnici izrabljuju do granice izdržljivosti pa odlaze u inozemstvo na rad kako bi sačuvali zdravlje.

MLADI NE ŽELE OTIĆI IZ HRVATSKE, ALI DRŽAVA IH TJERA: Naveli su svoje razloge, a jedno je kristalno jasno – ne žele živjeti u ovakvoj zemlji

Skraćivanje radnog vremena

U pogledu skraćivanja radnog vremena, Novosel smatra kako bi radno vrijeme mora biti odgovor na moguću novu ekonomsku krizu. Dodaje da je skraćivanje radnog vremena zapravo jedan od načina očuvanja radnog vremena. Upravo to se čini u Njemačkoj koja nije imala krizu i neće ju imati zbog preventivnog razmišljanja, a naša Vlada ne razmišlja o tome, kazao je Novosel.

Predsjednik SSSH-a apelirao je da se uz poštivanje zakonskih propisa i jači nadzor Državnog inspektorata. Smatra da bi se sindikatima i poslodavcima trebao omogućiti dio javnih ovlasti i sudjelovanja u nadzoru primjene proširenih kolektivnih ugovora pa samim time i uređenju radnog vremena. “Treba u skladu s dobrom praksom nekih zemalja ići na skraćivanje radnog vremena. Bude li radnik zadovoljniji radnim vremenom, biti i produktivniji, a to će biti bolje i za njega i poslodavca”, kazao je.

HRVATICA U BELGIJI: ‘Kao prodavačica na pola radnog vremena zarađujem kao liječnik u Hrvatskoj’

Čak 13 posto ispitanika svaki dan ne koristi pauzu

Sunčica Brnardić, savjetnica SSSH-a za radno pravo, kazala je da je u istraživanju svaki treći ispitanik izjavio da nije mogao u potpunosti iskoristiti godišnji odmor, a da je čak 13 posto ispitanih navelo da svaki dan ne može iskoristiti zakonsko pravo na pauzu. Njih 43 posto kaže da su nekada bili u nedoumici oko toga što njihov poslodavac smije učiniti s njihovim pravima koja se odnose na radno vrijeme i odmor. Velik broj ispitanika odgovara na mailove i odgovara na telefonske pozive izvan radnog vremena, njih čak 59 posto. Dvije trećine ispitanika navodi kako bi skraćivanje radnog vremena imalo veoma jak pozitivan utjecaj na zadovoljstvo trenutnim i poslom i produktivnost, a to se osobito odnosi na zaposlene u privatnom sektoru

Helena Koren, voditeljica Odsjeka za upravljanje psihosocijalnim rizicima Službe za medicinu rada HZJZ-a, kazala je kako su prekovremeni radni sati te produljeno i nepredvidljivo radno vrijeme čimbenici stresa na radnom mjestu koji negativno utječu na psihofizičko zdravlje radnika. Koren navodi da se pokazalo da smanjeno radno vrijeme ima dobrobiti za radnika te oporavljanje od negativnih učinaka radnog mjesta, prenosi N1.

MASOVNI ODLAZAK U INOZEMSTVO: Iz Hrvatske u godinu dana pobjeglo čak 60 tisuća radnika

Povratak na Net.hr