Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Koliko su štedne žarulje doista opasne?

Europska unija zabranila je upotrebu klasičnih žarulja, pa je i u Hrvatskoj krenula rasprava o tome koliko su one štedne, CFL žarulje šetne za zdravlje. Kažu za njih da puštaju kancerogene spojeve, a u slučaju pucanja nužna je evakuacija prostorije. Bojite li se?

Konzultirali smo članove stručnog tima na području ekologije po pitanju zbrinjavanja CFL (compact fluorescent lamp), odnosno tzv. štednih žarulja, ali i o njihovim saznanjima o opasnostima koje sa sobom nose – od emisije kancerogenih spojeva do žive.

“Nemamo temeljitih istraživanja i ne postoje potvrde koje bi otklonile svaku sumnju je li to štetno ili nije. No, ukoliko se prostorija mora napustiti kada se takva žarulja razbije, to vam dovoljno govori”, kaže nam članica Stručnog tima Danas.hr-a

Atana Grbić iz Eko Zadra.

Što se tiče zbrinjavanja, Grbić se žali da njihovo zbrinjavanje nije definirano zakonom, pa se ne zna decidirano jesu li one elektronički tzv. EE otpad ili opasni otpad, zbog žive koju sadrže.

‘Moraš imati auto’

Nju muči što u Hrvatskoj nemamo dovoljno infrastrukture, odnosno prihvatilišta takvog otpada.

“Praktički moraš imati auto ako želiš koristiti te žarulje, jer ti treba prijevoz do odlagališta. No, ni druge žarulje koje se ne smiju samo baciti u smeće nisu zbrinjavane zadnjih 20 godina – viđala sam djecu kako se igraju Star Warsa s neonskim cijevima, glume da su svjetlosne sablje”, kaže Atana Grbić.

“Pokraj poslovnih zgrada ih često možete vidjeti, duge su oko 50 centimetara i uglavnom stoje pokraj kontejnera, a one su EE otpad”, potvrđuje Bernard Ivčić iz Zelene akcije. Što se pak zbrinjavanja štednih žarulja tiče, po njemu su one opasni otpad zbog žive koju sadrže.

Termometar

No, nije toliko uvjeren u priče da su fatalne, jer smatra da se istraživanja razlikuju prema onome tko ih radi, pa ima puno konfliktnih mišljenja.

“Točno je da sadrže živu koja je otrovna i da kada se razbije morate prozračiti i odnijeti je u reciklažno dvorište. Ali količina žive u tim žaruljama je višestruko manja od one u starim termometrima”, podsjeća on.

Ali napominje i da te žarulje – za koje se preporučuje da ih se ne stavlja u noćne lampe i drži blizu glave – nisu jedine štedne na tržištu.

“Imate i neonke, dok su najštedljivije led diode. One su, doduše, dosta skupe, ali im cijena pada i za neke tri godine bi trebale biti dostupnije. Koriste 90 posto manje energije od klasičnih za istu količinu svjetla, odmah se pale, ne sadrže živu”, kaže.

Hrvatska neće biti pogođena obustavom “klasičnog svjetla”, u ekonomskom smislu, budući da već godinama ne proizvodi već uvozi žarulje. Možda joj jedino bude patila – trgovina.

“Znam da su u Istru znali dolaziti Talijani i kupovati velike kutije tih klasičnih žarulja”, navodi Grbić.

Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr

Povratak na Net.hr