Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ćorava posla

BIZNIS NA HRVATSKI NAČIN: 15.000 tvrtki bez ijednog zaposlenog dužno je gotovo 15 milijardi kuna

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić iznio je zabrinjavajuće podatke po kojima u Hrvatskoj ima oko 15.000 pravnih osoba koje nemaju ni jednog zaposlenog, a dužne su gotovo 15 milijardi kuna, dok je “uspješnost” predstečajnog postupka ilustrirao podatkom o naplati od oko četiri posto.

“Vode se bezbrojni postupci da bi došli do četiri posto naplativosti. Prečesto se stečaj vodi zapravo samo zbog troška, a događa se da trošak uzme 60, 70 posto vrijednosti tvrtke”, upozorio je Miljenić predstavljajući Hrvatskom saboru Konačni prijedlog stečajnog zakona koji bi trebao skratiti i učiniti efikasnijima stečajne postupke te osigurati namirenje vjerovnika.

Jedna od ključnih stvari je, ističe ministar pravosuđa, pravovremenost pokretanja stečaja.

Automatski stečaj pokreće se u dva slučaja.

“Prvo, ako predstečajni postupak bude obustavljen ide sud po službenoj dužnosti. I drugo, ako je blokada duža od 120 dana”, rekao je Miljenić.

Nezavisnu Jadranku Kosor zanimalo je kako će se sudovi nositi s brojnim stečajevima koji će uslijediti.

“Mislim da će se moći nositi sa tim”, kaže Miljenić koji je iznio podatak Europske komisije da smo sada po brzini stečaja na 24 mjestu od 28 zemalja članica EU-a, a prosječni stečaj traje tri godine, dok je taj prosjek u EU godinu i pol.

Direktor će, kaže, morati pokrenuti stečaj u roku. “Ako ga ne pokrene, po novom sustavu će ga financirati iz vlastite imovine. Ako nema direktora odgovarat će nadzorni odbor, a ako nema ni nadzornog odbora članovi društva”, izvijestio je Miljenić.

Značajno se, kaže, poboljšava zaštita vjerovnika i izbjegavaju situacije eventualnih napuhavanja potraživanja.

“Izbor povjerenika i stečajnih upravitelja nasumičnim odabirom – to je rješenje koje želimo uspostaviti”, naglasio je Miljenić.

Rekao je da imamo 405 stečajnih upravitelja, od toga ih 50-ak nije nikad imenovano da vodi stečaj, a njih četvoro imaju preko 200 stečajnih postupaka.

Stečajna mafija

“U Hrvatskoj postoji stečajna mafija, to su suci, upravitelji i bivši direktori poduzeća. Samo kada bi se pogledale imovinske kartice i kada bi se ‘pronjuškalo’ po njihovim tajnim računima, vidjelo bi se da su te tri kaste među najbogatijima u Hrvatskoj”, replicirao je Branko Vukšić (Klub nezavisnih ljevičara).

Miljenić rekao je kako se ograđuje od navoda o stečajnoj mafiji, pogotovo kada se stavljaju suci u taj kontekst. “Zbilja sam uvjeren da svi rade maksimalno što mogu i maksimalno profesionalno. Naravno, ako ima nekakvih incidenata, na DORH-u je da ih procesuira”, uzvratio je.

Ivan Šuker (HDZ) slaže se da je trebalo promijeniti Stečajni zakon.

“Ako išta stvara pravnu nesigurnost u Hrvatskoj, onda je stvara ovaj zakon. Ali da bi on bio dobar, mislim da mu nedostaje nekoliko stvari koje su vrlo bitne i koje niti jedan predlagatelj ne poštuje, a to je procjena fiskalnog učinka”, rekao je Šuker.

Povratak na Net.hr