Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OPERACIJA SCHWARZ

BITKA KOD SUTJESKE ZAPOČELA JE NA DANAŠNJI DAN: U jednoj od ključnih borbi 2. svj. rata, polovica poginulih partizana bili su Hrvati

U Bici na Sutjesci u rano ljeto 1943. godine od ukupno 6391 poginulog partizana više od tri tisuće bili su Hrvati, isključivo Dalmatinci. Većina njih nije krenula u rat iz ideoloških pobuda, već iz revolta zbog Pavelićeve “prodaje” Dalmacije Italiji i terora koji su talijanski fašisti ondje provodili

Na današnji dan 15. svibnja 1943. godine na prostoru jugoistočne Bosne i Hercegovine te Crne Gore njemačke snage skupa s Talijanima, ustašama i četnicima otpočele su vojnu operaciju “Schwarz” u historiografiji poznatu kao Peta ofanziva, a najpoznatiju po nazivu Bitka na Sutjesci. Ta je bitka trajala od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. godine i njome su Sile osovine planirale zaposjesti jadransko zaleđe uoči iskrcavanja Saveznika u Sredozemlju, koje je uslijedilo početkom srpnja te godine.

Osim toga, Sile osovine htjele su zadati konačan udarac partizanskim jedinicama i učiniti ono što im nije pošlo za rukom u prethodnoj ofanzivi, operaciji “Weiss”, poznatijoj kao Bici na Neretvi – uhvatiti vođu partizana Josipa Broza Tita.

izvor: Wikimedia

U Bici na Sutjesci, na strani Sila Osovine pod njemačkim zapovjedništvom, sudjelovalo je 127.000 kopnenih vojnika s mnoštvom oklopnih vozila i više od 300 borbenih zrakoplova. S druge strane, bilo je 18 tisuća jugoslavenskih partizana od kojih su skoro polovica bili Hrvati, pa se Bitka na Sutjesci često naziva “hrvatskom bitkom”.

izvor: Wikimedia

Ofanziva je započela 15. svibnja napadom Nijemaca i njihovih saveznika na partizanske snage na području Durmitora, u vrletima Crne Gore. Čitava bitka odvijala se mjesec dana na krševitom terenu.

izvor: Wikimedia

Najčuvenija epizoda ove bitke dogodila se 6. lipnja 1943. kada je ranjen Josip Broz Tito. Bomba koja je pala u njegvoj blizini ranila ga je u ruku. Priča koja je poslije rata prerasla u mit govorila je da je Tita od pogibije spasio njegov pas, njemački ovčar Tigar, koji je u presudnom trenutku skočio na njega i zaštitio ga svojim tijelom.

izvor: AFP

U bici je poginula gotovo trećina partizana – njih ukupno 6391, od kojih su više od tri tisuće bili Hrvati, isključivo Dalmatinci. Najveće gubitke pretrpjela je upravo Druga dalmatinska brigada s više od 800 poginulih.

izvor: Wikimedia

Bitka na Sutjesci smatrala se prekretnicom u Drugom svjtskom ratu na ovim prostorima, a vremenom je postala i dijelom popularne kulture. Godine 1973. redatelj Stipe Delić (inače, asistent Veljka Bulajića u čuvenom filmu “Bitka na Neretvi”) snimio je ratni spektakl “Bitka na Sutjesci” u kojemu je Tita glumio Richard Burton. Snimljen u grandioznoj produkciji, bio je to film, uz “Bitku na Neretvi” najskuplji u povijesti jugoslavenske kinematografije.

Upravo zbog činjenice da su u toj bici najviše stradali Hrvati – partizani iz Dalmacije, početkom ove godine SDP-ov saborski zastupnik Ranko Ostojić predložio je da Hrvatski sabor preuzme pokroviteljstvo nad obilježavanjem 75. godišnjice Bitke na Sutjesci. No, Predsjedništvo Sabora odbilo je Ostojićev prijedlog uz obrazloženje da se bitka vodila na područjima drugih država, a ne Hrvatske.

Slovenski povjesničar Viktor Kučan u svojoj knjizi “Borci Sutjeske” objavio je podatke o nacionalnoj, ali i lokalnoj strukturi partizana u ovoj bici iz kojih se vidi da je među njima uvjerljivo najviše bilo Dalmatinaca, među kojima su najbrojniji bili Splićani i Šibenčani. Većina ih nije krenula u rat s ideološkim pobudama, već iz revolta zbog Pavelićeve “prodaje” Dalmacije Italiji i terora koji su talijanski fašisti ondje provodili.

izvor: Wikimedia
izvor: Wikimedia

 

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr