Nema rasta BDP-a ni financijskog oporavka bez da ljudi troše, a ljudi ne troše kada se boje što će biti sutra, kada u strahu samo čekaju broj oboljelih i onih na respiratoru, kada ne izlaze iz kuće i ni s kim se ne viđaju, kada nema koncerata i utakmica, kada nema rođendanskih proslava, svadbi i pričesti... I bez ikakvih mjera, lockdowna i policijskog sata državni proračun je u problemima jer u zimsko doba 60 posto puni potrošnja kućanstava. A ako se zatvore kafići i frizeri, kao što mnogi predviđaju - onda tek nitko neće trošiti ništa, piše RTL.
'Svaka nova mjera je korak dublje u provaliju'
"Dogodilo bi se to da bi većina kolega morala zatvoriti, jer jednostavno nismo imali dovoljno vremena da se oporavimo. Mi nismo tvornica. Imamo dvije ruke, možemo samo određenu količinu novca dnevno proizvesti", rekao je za RTL Mario Vidaček, vlasnik frizerskog salona.
Slično je i u kafićima koji, za razliku od onih u mnogim europskim zemljama, još uvijek rade. Mnogi ugostitelji ne bi preživjeli novi lockdown.
"Svaka nova mjera je nama korak dublje u provaliju propasti našeg poslovanja. Ugostiteljska djelatnost je vrlo izložena i prva je na udaru mogućeg lockdowna. Ako dođe do novog lockdowna, država nas mora obeštetiti", kaže Dražen Biljan, vlasnik jednog kafića.
Od ožujka osobna potrošnja stalno pada
Ni statističari ne vjeruju da ekonomija može preživjeti još jedan lockdown, nakon što je na onaj proljetni potrošeno 15 milijardi kuna.
"Vjerujem da bi u slučaju novog lockdowna svi očekivali neke kompenzacije koje, iako je zaduživanje trenutno vrlo jeftino, imamo dobar kreditni rejting i ušli smo u pripremu za eurozonu, nisam siguran da si možemo priuštiti nove mjere zatvaranja", smatra Marko Krištof, savjetnik UN-a za statistiku.
I bez lockdowna osobna potrošnja pada otkako je počela pandemija. Trgovina na malo u ožujku je počela padati nakon pet i pol godina kontinuiranog rasta. Rekord je bio u travnju kada je pad iznosio 25 posto u odnosu na isti mjesec lani.
"Treba paziti što drugi rade. Moramo nekako pokušati pronaći pametnije mjere koje nas neće u potpunosti blokirati i koje neće istovremeno biti preskupe. Dakle, nikako ne bih htio biti u koži ministra financija", izjavio je Krištof.
Fitness-centri bilježe čak 30 posto pada prometa
Potpuno zatvaranje proljetos je snažno pogodilo i fitness centre, a i danas im je promet u padu oko 30 posto jer se zbog svakodnevnih vijesti o epidemiji ljudi boje ići vježbati. S druge strane, Velika Britanija, za razliku od recimo Francuske i Njemačke, odlučila je ne uvrstiti fitness-centre među prostore koji bi se zatvorili u slučaju novog lockdowna.
"Smatraju da su fitnessi vrlo bitni u očuvanju mentalnog i fizičkog zdravlja ljudi, također i jačanju imuniteta koji je vrlo bitan u borbi protiv Covida-19. Zato njihova odluka ide prema tome da se izuzmu fitnessi iz uslužnih djelatnosti za novi lockdown. To je dobra odluka koju definitivno podržavamo i nadamo se da će naša država ići u tom smjeru", rekla je za RTL Ivona Forenbaher, voditeljica prodaje u fitness centru.
