„Regija je prijemčiva za utjecaje izvana, to je bolno pokazao ruski napad na Ukrajinu. Desetljeća neuspjeha oko integracije regije u EU razočarali su tamošnje stanovništvo, što je utabalo put antizapadnoj propagandi. Energetska kriza će biti novi test strateške sposobnosti Europske unije da brani svoje interese u susjedstvu", ocjenjuje „Die Welt", piše DW.
Njemački list citira Engjellushe Morinu iz briselskog think tanka Europsko vijeće za međunarodne odnose (European Council on Foreign Relations), koja konstatira da uska grla u opskrbi energijom u regiji nisu neuobičajena, jer nema prave infrastrukture koja bi omogućila nesmetanu opskrbu u zimskim mjesecima. „U kontekstu postojeće krize, rastućih cijena i nedovoljne ponude energije, regija će dvostruko patiti“, ocjenjuje Morina.
Sjeverna Makedonija je već proglasila izvanredno stanje u energetskom sektoru, Kosovo je već uvelo redovite restrikcije struje, navodi berlinski list, a prenosi i najavu albanskog predsjednika Edija Rame da će predstojeća zima biti najteža do sada.
Teška zima
Prenosi se i zaključke analize Svjetske banke iz svibnja, prema kojoj su „Albanija i Sjeverna Makedonija najosjetljivije za promjenu cijena. Kosovo doduše ljeti proizvodi više struje nego što mu je potrebno, ali zimi mora uvoziti električnu energiju.“
„U Srbiji je iz različitih razloga proizvodnja ugljena od 2021. znatno opala, pa je ta zemlja sada upućena na veći uvoz. Osim toga, stanovništvo u regiji teško može pratiti rast cijena. Još prije tri godine trećina stanovništva u Sjevernoj Makedoniji nije mogla dovoljno zagrijati svoja domaćinstva – po tome su prvi u Europi. Kosovo, Crna Gora i Srbija prema tim izvještajima također spadaju u najpogođenije zemlje.“
Engjellushe Morina ocjenjuje da bi sve to, u kombinaciji s rastom cijena prehrambenih namirnica, moglo dovesti do socijalnih nemira.
Uloga Rusije, Kine i Turske
„Destabilizacija regija protivi se interesima Europske unije“, konstatira njemački list i nastavlja: „Zapadni Balkan je, naime, strateški važan kao kopneni most između južnog krila Sjevernoatlantskog pakta i srednje Europe. Ali tu gdje EU nije dovoljno prisutna, šire se drugi akteri. To su pokazale prethodne godine. U slučaju Rusije to je sada posebno vidljivo, ali i Kina kao sistemski rival Zapada propagira širom svijeta iliberalni svjetski poredak. Antizapadna retorika se širi i zato što su mnogi ljudi na zapadnom Balkanu razočarani u pogledu sporih pristupnih procesa.“
Briselska stručnjakinja Morina za „Die Welt" ocjenjuje da u energetskom smislu Moskva i Peking trenutno nemaju mnogo toga za ponuditi, jer je Rusija zaokupljena drugim stvarima, a Peking voli sve rješavati bilateralno. Ali, kako se navodi, pojavila se ponuda Turske da pomogne u opskrbi plinom – turski predsjednik Erdogan ovaj tjedan posjećuje zemlje regije.
Šansa za Balkan
„Turska je doduše kao članica NATO-a zapravo saveznik Zapada, ali Erdoganova vanjskopolitička soliranja često izazivaju napetost unutar vojnog saveza“, ocjenjuje njemački list.
Engjellushe Morina međutim tu vidi šansu za balkanske zemlje, jer se one nalaze na novim rutama opskrbe plinom, pa će, kako očekuje, te zemlje vjerojatno i dobiti neku kratkoročnu pomoć od EU-a.
„Europska unija bi u energetskim pitanjima morala počne tretirati regiju kao dio EU-a", kaže Morina i dodaje da je to „potrebno zbog geografske blizine, zbog potencijala, ali i zbog rizika koji zapadnobalkanska regija predstavlja zbog pokušaja utjecaja izvana."
