BAKIĆ TVRDI DA JE EPIDEMIJA KOLABIRALA, KRITIZIRAO IMUNOLOGA TRAMPUŽA: / 'On je dobar samo za karikaturu'

'Ustanovili smo da je britanski soj u RH od 20. siječnja, kada smo našli prve uzorke, i to u velikom broju. Ipak, od kada je kod nas taj soj u opticaju, epidemija nam je i dalje u slobodnom padu.

14.2.2021.
12:17

Znanstvenik i biznismen Nenad Bakić, jedan od rijetkih koji su imali drugačije mišljenje od 26 potpisnika apela na vrhuncu epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, mjerama koje su se uvodile, razlozima koji su doveli do sadašnjih brojki zaraženih i strahu od novih sojeva, u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju rekao je da je razvoj epidemiološke situacije pokazao da je bio u pravu.

"Gordan Lauc i ja bili smo bili izrazita manjina nasuprot 26 apelista, koje ja nazivam i oštromjerašima, a koji su 6. prosinca, znači 10-ak dana nakon vrha epidemije, ispostavit će se, tražili za Hrvatsku najoštrije moguće mjere. Kako je klima takva, odnosno da su politika, mediji i javnost bili naklonjeni toj oštromjeraškoj priči, naša pozicija nije bila niti malo ugodna. Naravno da je dobro da se zna tko je bio u pravu, ali puno manje zbog nas dvojice, već zbog opće koristi. Mi često istupamo, ali jednostavno nije bilo drugog načina da se plasira istina. Obojicu nas pažnja medija opterećuje, jer imamo drugog posla. Pokazalo se da smo bili radikalno u pravu", rekao je Bakić.

Apelisti bez analize i modela

"Apelisti" u posljednje vrijeme ne odgovaraju na Bakićeve komentare. "Ja sam se na Facebooku već počeo sprdati s tim znanstvenicima. Dok razgovaramo, navršava se 350. dan od pojave prvog slučaja koronavirusa u Hrvatskoj, ali ti ljudi do sada nisu uspjeli proizvesti nikakvu analizu, nikakav epidemijski model, nikakvu vjerodostojnu podršku svojim stavovima i pamfletima, već su se zaustavili na prevrtanju općepoznatih fraza 'lockdown spašava', 'lockdown je jedini moguć'...", kaže Bakić.

Na njihov argument da Bakić nije struka, već matematičar, Bakić odgovara da od 26 apelista, među njima su samo dva epidemiologa. "Jedan od njih je gospodin Kolarić, koji je voditelj službe za gerontologiju u HZJZ-u, a drugi je gospodin Kaić. Njih dvojica nikada nisu proizveli nikakav analitički dokaz za tvrdnje kojima barataju. Treći je gospodin Rudan, koji se nekada predstavlja za epidemiologa, ali zapravo sve moguće pokriva u javnom zdravstvu i epidemiološki smjer koji prati je potpuno drugi, znači dizenterija, proljevi i slično. U tih 26 apelista tako imamo maksimalno dva i pol epidemiologa."

Prokuženost populacije

Bakić kaže da je matematika 90 posto epidemiologije te da oni koji nisu dobri u tome strahovito promašuju. Kao primjer je naveo epidemiologa Branka Kolarića koji je rekao da je 20 do 30 posto štićenika domova za starije imalo covid. "On te podatke zna, jer je zadužen za domove, a i radi se o populaciji koju smo najviše štitili. Znači ako je među njima 20-30 posto ljudi imalo virus, koliko ih je onda u općoj populaciji?! Lauc i ja trenutno baratamo podatkom od 30 do 40 posto, konkretno u mom modelu smo trenutačno na 35 posto. Naravno da je to po svakoj elementarnoj epidemiologiji ključan faktor usporavanja epidemije. No, i to se zasniva na temelju istraživanja protutijela, koja počinju zamirati nakon nekoliko mjeseci, ali nam ostaju dublji temelji zaštite, konkretno T-stanice. Vrlo je razumno pretpostaviti da oko 50 posto stanovništva u RH ima prirodnu zaštitu od COVID-a", dodaje.

Na pitanje je li točka prijeloma što se naklonosti javnosti tiče bilo gostovanje Ivana Đikića kod Zorana Šprajca i izjava da djeluju mjere za koje je prethodno s ostalima napisao da nisu dovoljne, Bakić kaže da je Đikić najvidljiviji nositelj tvrde struje.

"Rekao bih da su oni na tankom ledu koji puca sa svih strana. Možda to jest i bila točka prijeloma, ali bit je njihovo traženje najoštrijih mjera od 6. prosinca. To je bio dvokorak: prvo kažu da onaj tko ne testira ima takve rezultate i nema kontrolu, a onaj tko nema kontrolu, treba najoštrije moguće mjere. Istovremeno epidemija je pala, a nesporno je da su hrvatske mjere među najslabijim mjerama u EU-u. Svaki korak nakon toga koji oni naprave ili ne naprave pokazuje da su bili u krivu. To je poput ribe koja se koprca u mreži. Podsjeća me kao kada netko ispali raketu prema Marsu, a htio je doći na Veneru", opisao je Bakić.

Epidemija je kolabirala zbog prokuženosti?

Za epidemiju Bakić tvrdi da je kolabirala do sada, ali pod tim ne misli da se ona neće ponovno vratiti. "Sada dolazi jedno izuzetno hladno razdoblje i moguće je da ćemo zbog njega imati neki mali porast. S obzirom na razine na kojima jesmo, on ne bi trebao biti nešto važan. Trenutačno smo na svega 10 posto od vrha epidemije, kada smo testirali puno manje. Znači, realno gledajući trenutačno je zaraženost možda 15 do 20 puta manja nego što je bila na samom vrhu."

"Ako je postotak ljudi koji su imali covid 30 ili čak 40 posto, onda po svakoj elementarnoj matematici govori da je to glavni faktor pada koji imamo. Drugi faktor su mjere i one se svode na društveno distanciranje, smanjivanje kontakata, pogotovo onih opasnih u zatvorenim prostorima. Treći faktor koji nam je trenutačno bitan, a što ljudi sve više razumiju, jest cijepljenje. Ono ima dva aspekta: jedan je procjepljivanje populacije da bi se došlo do imuniteta krda nastavno na prokuživanje, a drugi zaštita rizičnih skupina. Konkretno, u Hrvatskoj je 85 posto umrlih starijih od 65 godina. Ako bismo sve njih cijepili, onda bi se smrtnost, opterećenje bolnica, respiratora, smanjilo za barem toliko. Trenutačno smo uspjeli cijepiti sve iz domova za starije, što znači da već smanjujemo smrtnost.

Do proljeća, nažalost, nećemo uspjeti cijepiti više od 10 posto ukupne populacije, što znači da će to sa stanovišta kontrole epidemije biti bitno manji faktor od prirodne prokuženosti. I konačno četvrti faktor – sezonalnost. Neki ljudi ne vjeruju u nju, kao što ne vjeruju u Mjesec ili Sunce. Svi, međutim, znamo da se virus širi u zatvorenim prostorima i da su ljudi u proljeće i pogotovo ljeto puno više vani, tako da će se po matematičkoj logici virus tada puno manje širiti.

Potvrda da je prokuženost najvažnija od ova četiri faktora jest susjedna BiH, koja ima puno slabije mjere od nas, ali i naša Banija/Banovina, gdje je zbog potresa društveni kontakt i unutra i vani intenziviran deseterostruko. Ne bih htio da ispadne kako mjere nisu bitne, pogotovo one koje je Vlada uvodila do 23. studenoga lani, dok zatvaranje kafića i restorana nije imalo veće uloge. Mi smo bili i ostali zagovornici povratka u škole, otvaranja kafića i restorana, sporta... i naš koncept pandemijskog realizma je vrlo blizak onome što Vlada radi", rekao je Bakić.

'Zastrašivači' u Njemačkoj

Komentirao je i Nijemce koji tvrde da su novi sojevi virusa "raketni pogon" za epidemiju, rekavši da je u Njemačkoj dosta jaka struja "zastrašivača" koji se trude opravdati zašto je zemlja u čvrstom lockdownu, iako im brojke padaju. "Njemačka i neke druge vlade imaju PR-problem. Poručile su 'budimo u čvrstom lockdownu dok vas mi ne spasimo pricjepljivanjem'. Cjepivo kasni, epidemija pada, a oni pod čvrstim mjerama. Niti jedna zemlja koja je uvela tvrdi lockdown nije iz njega lagano izišla. Zato držim da nekima odgovara da se situacija prikazuje što strašnijom. Naša Vlada, srećom, nema taj problem. Isto bih napomenuo da je puno relevantniji epidemiolog Streeck rekao posve suprotno od svoje kolegice.

Što se 'raketnog pogona' tiče, ustanovili smo da je britanski soj u RH od 20. siječnja, kada smo našli prve uzorke, i to u velikom broju. U BiH su ga našli još 25. prosinca, ali objavili tek prije dva dana. Ipak, od kada je kod nas taj soj u opticaju, epidemija nam je i dalje u slobodnom padu. To može biti raketni pogon prema dolje, a ne gore", ističe Bakić.

Opasnost od trećeg vala?

Bakić predviđa da će proljeće biti bolje, ljeto dobro kao lanjsko, te da je potrebno spremno dočekati jesen. Na pitanje kolika je opasnost od trećeg vala u proljeće, jer je i prošle godine onaj prvi počeo baš tada, Bakić odgovara: "U pravu ste. Ako će 50 posto populacije biti imuno od prirodne prokuženosti i cijepljenja, za nekih mjesec dana mogli bismo dostići polovicu imunosti. Još uvijek ostaje 10 do 20 posto populacije koja je zaražljiva, pa naravno da je to potencijal za novo širenje virusa. Ako se dogodio i rast, što moje projekcije uključuju kao mogućnost, on ne može biti ni blizu drame kakva je bila s drugim valom. Treba zato biti oprezan i mislim da naša Vlada radi vrlo mudro na način da se ne izlaže riziku i popušta mjere prebrzo".

Kaže da se svatko može prevariti, ali tvrdi da nije isključio drugi val, nego je napisao da neće biti tako opasan kao prvi, jer smo puno bolje pripremljeni, više razumijemo bolest i slično. "U tome sam se doslovno prevario kao svi ostali. Neki sada mijenjaju povijest i kažu da su znali. Ne zaboravite da su u rujnu svi državnici govorili nikad više lockdowna, pa čak i svi njegovi zagovarači. Jedan od naših glavnih ideologa tog smjera najavljivao je i knjigu o pobjedi u prvom valu. Valjda to nikada ne bi učinio da je očekivao drugi val?!

Da, drugi val je bio ne samo neugodan, već letalan, katastrofalan, ali vjerujem da se takvo nešto više ne može ponoviti. Ono što bi se moglo dogoditi jest napetost, a ne nikakva panika, izraz koji sam nekidan krivo upotrijebio, ako se ne bismo procijepili do jeseni. Procjepljivanje koje će se većim dijelom dogoditi u drugom kvartalu izuzetno je bitno da steknemo stabilnost i imamo dobre sustave obrane za jesen", smatra Bakić.

'Trumpuž je dobar za karikaturu'

Bakić se osvrnuo i na komentara Andreja Trampuža, slovenskog infektologa s mjestom rada u Berlinu, koji je jučer u razgovoru za N1 izjavio kako je nužno pooštriti mjere: "Ako ne zadržimo ove mjere koje imamo do sada, onda će doći do trećeg vala koji će možda biti snažniji od drugog vala. Opet će doći do eksponencijalnog rasta i to bi bila katastrofa", rekao je.

"Za epidemiologiju nema nikakvih kvalifikacija. Nema baš nikakvih, ali ima evidentno pogrešne procjene. On je, kao prvo, jedan od oštromjeraša koji je to zahtijevao za Hrvatsku. Procjene su mu toliko paradoksalne da je dobar za karikaturu. Kada netko iznese procjenu o milijardu mrtvih, trebao bi biti diskvalificiran za svaki mogući razgovor.

Što se tiče mog modela za Sloveniju, žalosti me zapravo što se tamo dogodilo. Imali su čvrsti lockdown, puno više mrtvih od nas. Mi tu znatno bolje stojimo od svih naših susjeda, pa možda čak i Srbije, za koju se nedavno ispostavilo da baš i ne broji dobro. Slovenska pozicija utječe na nas, pogotovo na naš turizam i goste, koji moraju proći preko njih. Ako su oni u drami i ne razumiju što rade, onda je to veliki problem. Moj model, moje projekcije pokazali su se fantastično točnima. Kada sam objavio svoj model, prilagodili su ih i došli na točno moje brojke, značajno optimističnije. Ali ja nisam bio naporan, nisam tražio pristup slovenskim medijima. Rekao sam im ovo je istina, pogledajte na mom blogu. I to je bilo to", zaključio je Bakić za Slobodnu Dalmaciju.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali