''Curenje podataka iz istraga ugrožava ljudska prava, ali i cijeli tijek kaznenog postupka'', izjavio je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić dok je predstavljao izvješće o radu državnih odvjetništava u 2010. saborskom Odboru za ljudska prava, koje ga je i jednoglasno prihvatilo.
''Ako je itko frustriran i konsterniran zbog toga što određene informacije cure u javnost, onda smo to mi u DORH-u, odnosno u USKOK-u, bez obzira što percepcija dijela javnost misli drugačije'', rekao je Bajić te naglasio da se nakon istrage i donošenja naloga za otvaranje istrage svi ti dokumenti dostavljaju svim strankama u postupku.
''Tako su u jednom velikom predmetu, koji je bio od posebnog interesa hrvatske javnosti, 24 odvjetnička tima imala kompletan spis od početka do kraja, nakon što je otvoren nalog, sa svim dokumentima, transkriptima i snimkama. Ne kažem da to opravdava ovu situaciju, ali čini štetu prije svega istrazi, jer se dio svjedoka, nakon što su te informacije izašle u javnost, a nama još nisu svjedočili, povukao i više nisu htjeli ništa govoriti. Mi bismo sebi kidali granu na kojoj sjedimo kada bismo bili odgovorni za to'', kazao je Bajić.
Dodao je i kako razmišljaju o tome na koji način osigurati objektivne uvjete za sprječavanje svega toga, počevši od označavanja posebnih primjeraka posebnim oznakama, te da se vidi na koji način i treba li zakonom štititi sve te dokumente ili samo dio, jer u protivnom se i percepcija hrvatske javnosti, ne samo u odnosu na zaštitu ljudskih prava, nego i na efikasnost kaznenog postupka, dovodi u pitanje.
S obzirom na to da je prisluškivanje uvijek zanimljivo javnosti, Bajić je rekao da se te mjere u 82 posto slučajeva koriste na zahtjev USKOK-a za organizirani kriminal i korupciju. U 2010. istražni suci izdali su 876 naloga za izvide kaznenih djela, odnosno prisluškivanje, protiv 2.534 osobe, a s obzirom da su tijekom 2010. godine primili 86.339 kaznenih prijava, proizlazi da su te mjere korištene jednom u odnosu na 34 prijave ili jednom na 1.760 građana. Bajić je zaključio da je to mali broj u odnosu na prisluškivanja u EU, no treba napomenuti da u ovu statistiku nisu uključena i prisluškivanja kada se radi o sigurnosti zemlje.
U 61,3 posto mjere prisluškivanja su dale rezultat, odnosno osuđujuću presudu.
