Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

UPOZORENJE HLK

ALARMANTNA SITUACIJA U ZDRAVSTVU: U mirovinu odlazi 4000 liječnika; ‘Sustav počiva na entuzijazmu i radu umirovljenih kolega’

 Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Trpimir Goluža u razgovoru za Hinu  najavljuje što o stanju hrvatskog liječništva govori Demografski atlas liječnika, kako bi se država trebala boriti za ostanak liječnika u Hrvatskoj, koji su pozitivni primjeri u odnosu regionalne samouprave prema bolnicama, što Komoru smeta u prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i kako ocjenjuje rješenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

HLK je utvrdio da u Hrvatskoj radi 14.394 liječnika, među kojima je 9649 specijalista, a njihova je prosječna dob 47 godina. Zdravstvenim sektorom dominiraju žene, koje čine 63 posto liječnika, a samo u skupini iznad 65 godina zastupljeniji su muškarci. Također je utvrđeno da će u idućih desetak godina više od 4000 iskusnih liječnika otići u mirovinu, što je više nego ikad dosada, upozorava Goluža.

TKO ĆE NAM LIJEČITI DJECU? Hrvatskoj nedostaje 50-ak pedijatara, a do 2021. taj će broj biti četiri puta veći

Van Zagreba i rijeke ni jedna ustanova nema ljudi

Sustav trenutno počiva na entuzijazmu liječnika i medicinskih sestara, te na radu umirovljenih kolega, jer izvan Zagreba i Rijeke ne postoji ni jedna bolnička ustanova koja ima dovoljan broj redovno zaposlenih. Svi se na neki način krpaju – neki uzimaju umirovljenike, a neki liječnike iz drugih bolnica koji dolaze dežurati, pri čemu najviše nedostaje anesteziologa i radiologa, kojih je i najviše otišlo iz Hrvatske, kaže Goluža.

Od ulaska u EU iz Hrvatske je otišlo 525 liječnika, a dominiraju oni bez specijalizacije, čija je prosječna dob 30,5 godina. Istodobno, do kraja 2016. u hrvatskom zdravstvenom sustavu zaposlilo se 30 liječnika iz inozemstva, čija je prosječna dob 45 godina. Najviše ih je došlo iz Makedonije, BiH i Srbije, a ostali su iz Crne Gore, Litve, Rusije, Slovenije i Kosova.

HLK je vrlo kritičan prema predloženom nacrtu Zakona o zdravstvenoj zaštiti jer ne rješava problem reprezentativnosti liječničkog sindikata, nema rješenja problema specijalizacija, kao ni za prekovremeni rad. Neki prijedlozi stvorit će dodatne probleme, poput ukidanja staža koje mladi liječnici i studenti završne godine medicine traže i smatraju neophodnim, te da se dežurstvo u hitnoj službi više ne bi smatralo redovnim radom. Također, ističe Goluža, nema smisla među zdravstvene radnike uvoditi neke nemedicinske struke poput nutricionista, pa čak i inženjera elektrotehnike koji rade u sustavu.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr