Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SPAŠAVANJE GOSPODARSTVA

ALADROVIĆ JE OPTIMISTIČAN OKO POSLJEDICA KRIZE, ALI DRUGI NISU: ‘Ne znamo hoće li biti drugog vala. Puno je upitnika, a nema odgovora’

Iako je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović optimističan oko utjecaja koronakrize na domaće gospodarstvo, sindikalisti, oporbenjaci i poslodavci tvrde da je još uvijek nemoguće utvrditi posljedice krize na gospodarstvo, a ne isključuju niti pojavu drugog vala ekonomskih turbulencija

Hrvatski zavod za zapošljavanje bilježi gotovo 155.000 nezaposlenih. Nakon vala otkaza uzrokovanih epidemijom koronavirusa, koja je odnosila i po 1000 radnih mjesta na dan, stanje se u lipnju ipak stabiliziralo. Ministar rada i mirovinskog sustava, Josip Aladrović tvrdi da je optimističan, jer su kratkoročni ciljevi ispunjeni, a o srednjoročnima se pregovara. u emisiji Otvoreno najavio je skoro donošenje mjera koje bi do kraja godine omogućile ekonomski oporavak, a u tom bi se razdoblju donijele dodatne mjere koje bi Hrvatsku dugoročno iščupale iz krize.

Dodao je da je tijekom koronakrize svaka država tražila svoj model očuvanja ekonomije i borbe za radna mjesta i istaknuo da je Hrvatska je reagirala vrlo brzo, ažurno i kvalitetno, potkrijepivši to podatkom da je u posljednjih “mjesec i pol dana povećan broj zaposlenih za oko 19.000”. Unatoč tome smatra da kriza nije gotova i dodaje da Vlada ima mjere kojima će se protiv nje boriti.

“Mjere za očuvanje radnih mjesta polučile su svoj rezultat. Bile su komplementarne s nizom drugih mjera iz sfere porezne politike, drugih ministarstava koji se tiču ekonomskih resora. U sljedećem razdoblju trebamo i dalje na dnevnoj bazi pratiti po sektorima što se događa s nezaposlenosti i zaposlenosti. To je ono što ćemo činiti cijelo vrijeme, a to će čekati i novu vladu nakon izbora”, rekao je ministar.

MJERU SKRAĆENOG RADNOG TJEDNA PREDSTAVLJAJU IDUĆI TJEDAN: Ministar objavio tko će ju moći koristiti i koliko se isplaćuje po radniku

NEMA OTPUŠTANJA DOK TRAJU MJERE: Nakon toga nema prepreka da dobijete otkaz; HZZ: ‘Taj uvjet nije bio ni propisan, promijenilo se nešto drugo’

Teško je prognozirati budućnost

Davorko Vidović iz Restart koalicije, pak, drži da su posljedice koronakriza na gospodarstvo još uvijek nepoznate, a brine ga i 600.000 radnika koji su ušli u program mjera za očuvanje radnih mjesta.

“Ako pretpostavimo da je 200.000 bilo neopravdano, još uvijek je to veliki broj ljudi koji je bio direktno pod udarom koronakrize”, izjavio je i dodao da će se rast nezaposlenosti neminovno dogoditi te da nije isključen niti drugi val krize.

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, smatra da su Vladine mjere zaista nastojale očuvati radnu snagu za vrijeme koronakrize. Istaknuo je da “mjesec dana nakon krize teško reći tko će biti gubitnik, a tko pobjednik. Ne znamo hoće li biti drugog vala. Imamo puno upitnika, a nemamo odgovora na njih”.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel, pak, drži da se tržište rada u Hrvatskoj od 2013. i ulaska u Europsku uniju, “nije doživjelo kao nešto važno, čemu se treba prilagoditi u odnosu na ostale države EU-a, prvenstveno one bogatije od nas”. Priznaje Vladi da je brzo donijela mjere, ali joj spočitava što je to učinila u suradnji sa samo jednim socijalnim partnerom.

“Krajem veljače svi smo znali da će koronavirus doći u Hrvatsku. Mogli smo od 15. veljače do 1. travnja doista razgovarati, kao što smo razgovarali zadnjih dvadesetak dana. Garantiram da bi devet milijardi kuna puno kvalitetnije iskoristili”, uvjeren je Novosel.

ZA PREVARE S POTICAJIMA ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA I DO 10 GODINA ZATVORA: ‘Pravna država obračunat će se s takvima’

Plaće i potpore

Aladrović mu je odgovorio da nema podatke o tome što je pogrešno niti što bi socijalni partneri učinili. Spomenuo je i da je prosječna plaća oko 1100 kuna veća nego što je bila 2016. te da je podignut i “minimalac”. Istaknuo je da su ekonomsski pokazatelji pokazali da je država išla u dobrom smjeru te naglasio da je bitno to “kako pozitivne trendove ostaviti u srednjem i dugom roku”. Smatra da bi država trebala što efikasnije iskoristiti 10,12 milijardi eura, koje će dobiti od Europske komisije.

“Možda i nije najbitnija informacija koji će biti pad BDP-a, koliko će se on kretati, već koliko ćemo mi brzo krenuti u pozitivnom smjeru, koliko ćemo brzo izaći iz krize te koje ćemo industrije iskoristiti za izlazak iz krize da se dugoročno ne dovedemo u sličnu situaciju”, poručio je Aladrović.

Novosel se pak osvrnuo na njegove izjave netom nakon što je potpora za radnike podignuta s 3.250 na 4.000 kuna: “Aladrović je kazao da je to potpora i za poslodavca i radnika. Tamo gdje imamo socijalni dijalog s 90 posto poslodavaca dogovorili smo da ako poslodavac dobije 4.000 kn po radniku, a ugovorena plaća radnika je manja od toga iznosa, onda je tu plaću poslodavac isplatio radniku. No gospodin Aladrović poslao je poruku da poslodavci to ne moraju činiti i da trebaju isplaćivati ugovorene plaće, a razliku iskoristiti za nešto drugo. Nama je onda trebalo puno vremena da pregovaramo s privatnim sektorom, a i učinili smo to u 90 posto slučajeva.”

Majetić je istaknuo da HUP u posljednje tri godine govori isključivo o povećanju plaća te da je zbog novca svega 20 posto ljudi otišlo iz Hrvatske: “Svuda u svijetu glavna vrijednost svih poslodavaca su ljudi, odnosno radnici sa svojim znanjima i vještinama. Nama je čitavo vrijeme bio fokus sa svim vladama razgovarati o strukturnim reformama koje će smanjiti trošak poslovanja poslodavcima kako bi ostalo prostora za dizanje plaća. Mi smo čitavo vrijeme lobirali da se dignu plaće da možemo radnicima omogućiti normalan život za svoj rad. Tu smo uspjeli jer se 20 posto digla minimalna plaća. Poslodavac je isplaćivao onoliko koliko je mogao, a nije bilo da to nije želio.”

IKEA I JOŠ 972 POSLODAVCA VRATILI DRŽAVI POTPORE: Dobro poslovanje, ali i dvije Vladine odluke dovele su do ovog neočekivanog poteza

Čuvanje standarda

Vidović je podsjetio na SDP-ov zahtjev za produljenjem mjera za najmanje godinu dana, produljenjem moratorija na kredite, uvođenjem poreznih rasterećenja i nulte stope poreza za reinvestiranu dobit. Dodao je da mnoge europske zemlje povećavaju pasivne mjere u politici zapošljavanja, jer veliki broj njihovih građana ostaje bez ikakvih prihoda.

“Moramo čuvati standard posebno ranjivih skupina ljudi. Socijalne mjere imaju itekako veliki utjecaj da se očuva razina potražnje koja može pridonijeti dinamiziranju samog gospodarstva”, rekao je Vidović i dodao da je posljednjih mjeseci oko 42.000 ljudi izgubilo posao.

Novosel smatra da će ujesen najviše radnika biti ugroženo u turizmu te dodaje da ne očekuje gubitke radnih mjesta u drvnoprerađivačkom, prehrambenom, kemijskom i metalnom sektoru, koji su radili i za vrijeme koronakrize.  Aladrović smatra da one industrije “koje su otpornije na krizu, među kojima je dijelom prerađivačka, prehrambena, kreativne i IT, a koje mogu stvarati dodanu vrijednost su one koje RH treba razvijati”. Govoreći o novcu iz EU, pojasnio je da time nećemo automatski postati konkurentni, jer će i druge države dobiti novac te je istaknuo da je ključno kako i u što će se taj novac investirati.

Novosel je istaknuo da Hrvatska ne može doživjeti ekonomski oporavak bez socijalnog oporavka. “Trebamo pogledati kako funkcioniraju države u koje hrvatski radnici odlaze, poput Irske i Njemačke. Trebamo vidjeti kakvo je tamo tržište rada, zašto se tamo toliko preferiraju kolektivni ugovori. Ako ćemo ići po tom modelu brzo ćemo se ekonomski oporaviti”.

Majetić smatra da je svaka kriza prilika. Dodao je da imamo šansu napraviti zemlju blagostanja u kojoj će radnici dobro živjeti i u koju će se dio građana vratiti iz inozemstva ako se 20 milijardi eura usmjeri u privatni sektor. Vidović je naglasio da je potrebno reformirati brojna društvena područja, jer ekonomski problemi proizlaze i iz njih. Aladrović je ponovio da su kratkoročni ciljevi ispunjeni, radna snaga zaštićena i da će se do kraja godine donijeti mjere koje će omogućiti ekonomski oporavak i pomoć onima koji su ugroženi.

IZ UNIJE NAM STIŽE 10 MILIJARDI EURA: Ministar Marić otrkio kome će ići prvi val novca i koliko će građani to sve osjetiti

Povratak na Net.hr