Informacija o mogućem dolasku Hyundaijeve tvornice u Hrvatsku zasad je više želja nego stvarnost. Pompozno najavljivana gradnja pogona na varaždinskom području daleko je od realizacije pa se tako nastavlja trend u kojem su velike greenfield investicije u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj rijetkost. Stoga se postavlja neizbježno pitanje - zašto je Hrvatska zanimljiva samo onima koji žele ulagati u turizam?
Riječima Ljube Jurčića, razlike između domaćih i stranih privatnih investicija nema, ako se isplati ulagati, doći će i domaći i strani investitori.
"Međutim, u Hrvatskoj se, primjerice, automobilskim proizvođačima ne isplati raditi zbog fiskalne i monetarne politike, koje nisu prilagođene hrvatskim specifičnostima. Neka politika može biti efikasna u Njemačkoj ili Nizozemskoj, ali ne mora u Hrvatskoj. Zašto je to tako? Njemačka ima BDP od 35 tisuća eura po stanovniku, a Hrvatska od 11 tisuća eura. Njemačka i slične zemlje imaju politike koje trebaju pridonijeti podizanju dohotka na 45 tisuća eura po stanovniku, a ista takva politika ne može se primijeniti u Hrvatskoj koja cilja na podizanje dohotka na, recimo, 15 tisuća eura", rekao je Jurčić za Glas Slavonije.
Vlada mora odraditi svoje
On smatra kako bi kopiranje takvih stranih politika u Hrvatskoj bilo besmisleno jer one nemaju veze s hrvatskim specifičnostima i postojećom strukturom gospodarstva.
"Nedostaje nam i politika realnog sektora, odnosno industrijska politika. Mi smo ju samo prepisali zbog pristupanja Europskoj uniji. Ako nemaš politiku realnog sektora i ne znaš što ćeš raditi, velika je vjerojatnost da promašuješ i s fiskalnom i monetarnom politikom, koje nisu prilagođene postojećoj ekonomiji i država ne zna na što usmjeravati investitore. Bez industrijske, sektorske politike neće doći ni strani investitori, jer im država ne može reći što će raditi", dodaje Jurčić
Vjeruje i kako će investitori doći u Hrvatsku i eventualno investirati u kupnju postojećih, ali ne i novih industrija te da u takvom okruženju neće biti ni domaćih investitora u nove industrije.
Nisu nam još prošli svi vlakovi
Ekonomist Davor Novotny kaže da zemlje koje žele privući investitore moraju učiniti velike napore kako bi ti investitori i došli, posebice oni veliki. U kontekstu Hrvatske, automobilska industrija bila bi itekako poželjna jer bi djelovala kao velik generator regionalnog razvoja.
"Imamo primjere koji to pokazuju u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Sada je, recimo, aktualno ulaganje njemačkog BMW-a u mađarskom Debrecinu. Taj kraj u Mađarskoj doista nema industrije. Što je to Mađarska morala napraviti da bi, unatoč nekim Orbanovim glupostima, privukla kompaniju poput BMW-a? Mađarska je vlada u taj projekt usmjerila dio europskog i nacionalnog novca, u okviru onoga što EU dopušta, kao subvencije investitoru. Usmjerila je i lokalno visoko obrazovanje za potrebe te industrije, oslobodila je investitora od poreza na dobit u sljedećih deset godina", ispričao je Novotny za Glas Slavonije.
Dodaje i kako država prije svega mora napraviti puno toga da privuče auto-industriju jer teško da će investitori doći u Hrvatsku samo zbog onoga što donosi aktualni zakonodavni okvir o poticanju ulaganja.
Hrvatska je možda devedesetih propustila privuči ulaganja u ovaj sektor, ali Novotny smatra da nam nisu prošli baš svi vlakovi. Trenutno svjedočimo novom valu širenja auto-industrije koju prate velike promjene vezane za proizvodnju električnih vozila.
"Tu nije riječ samo o automobilima, vjerojatno će se razvijati i proizvodnja, recimo, gradskih električnih autobusa te različitih dostavnih vozila. Recimo, njemačka pošta ima tvornicu električnih vozila za dostavu paketa. Ne vidim zašto se ne bi moglo dogoditi da se dio takve proizvodnje preseli i u Hrvatsku. Dakle, želim reći da mi u Hrvatskoj nismo propustili šanse, ali se bojim da ih još jednom ne propustimo zbog pasivnosti", kaže Novotny.
Ako su mogle Srbija i Slovenija...
On smatra kako bi i Hrvatska treba postupiti kao što je postupila Mađarska, ali i Slovenija te Srbija koje su dovele Renault, odnosno Fiat. "Po tom receptu moglo bi se lako zaključiti da bi i hrvatska država mogla tako postupiti i, recimo, prodati jedno od brojnih poduzeća čiji je vlasnik i taj novac možda usmjeriti u dovođenje u Hrvatsku nekog japanskog proizvođača automobila", dodaje Novotny.
Japanska automobilska industrija mogla bi biti velika prilika jer se ovih dana potpisuje sporazum o slobodnoj trgovini između Japana i EU koji će ujedno biti i jedan od najvažnijih bilateralnih sporazuma EU-a koji će omogućiti jednostavniju trgovinu automobilima, sklapanje automobila i slične poslove.
Kao idealnu lokaciju za razvoj auto-industrije u Hrvatskoj, Novotny ističe Osijek. "Osijek je odlično prometno povezan s istočnom Europom, kao i zapadnom. Grad ima bogatu industrijsku tradiciju. Ima sveučilište koje bi moglo pokrenuti potrebne studijske smjerove i davati kadar. Jedino, ponavljam, automobilsku industriju mora dovesti država, uloga Vlade tu je najvažnija. Lokalna samouprava malo toga može napraviti", smatra.
Logično, postavlja se pitanje nedostatka radne snage. Novotny tu opet spominje mađarski Debrecin u kojem isto tako nije bilo potrebnog kadra, ali im je BMW svejedno došao, a s njime i radnici.
"Naravno da je potrebna stručna radna snaga, a za to je ključ u srednjem usmjerenom i visokom strukovnom i integriranom obrazovanju. Mislim da bi u našim prilikama osječko sveučilište moglo relativno brzo reagirati i pokrenuti nekoliko studijskih smjerova koji bi odgovarali potrebama takve industriji", zaključuje Novotny.
