Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

EKONOMSKI STRATEG LJEVICE

AKO NAS OVA KRIZA NE OTRIJEZNI, NE ZNAM ŠTO HOĆE: ‘Odluke iz 90-ih sada dolaze na naplatu, najgori scenarij ne želim ni evocirati’

‘Čak i uz uvjet da sve traje 1-2 kvartala, to znači pad BDP-a ove godine od minimalno pet posto u Hrvatskoj uza sve što to nosi na broj radnih mjesta, proračunske rupe itd. Sada je važno da se borimo protiv pandemije i da upumpavamo novac u sve moguće dijelove gospodarstva’

Pandemija koronavirusa te stroge protuepidemijske mjere izolacije i karantene koje su donijele vlade neizbježno su dovele do zamiranja ili potpune obustave mnogih gospodarskih aktivnosti što svijet i Hrvatsku vodi k novoj ekonomskoj krizi. Hrvatska vlada dosad je donijela dva paketa gospodarskih mjera za ublažavanje krize.

O tome koliko će Hrvatska biti okrznuta ili ranjena ovom krizom, jesu li Vladine mjere pravodobne i dovoljne te kako bi oporbeni SDP reagirao u ovoj situaciji, razgovarali smo s predsjednikom Savjeta za gospodarstvo SDP-a i profesorom s katedre Makroekonomija i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Josipom Ticom.

SABOR SNAŽNO PODRŽAO VLADU: Usuglasili se oko novog paketa mjera za pomoć gospodarstvu u ‘korona krizi’


Photo: Jurica Galoic/PIXSELL

‘Vlada kasnila dva tjedna, tisuće ljudi izgubilo posao’

NET.HR: U Vladi kažu da su u slučaju koronavirusa pravodobno reagirali na zdravstvenu krizu zbog koronavirusa. Jesu li na vrijeme reagirali i na ekonomsku krizu čijem početku svjedočimo? Što je, po Vama, Vlada dobro učinila, što je propustila učiniti, a što je učinila sa zakašnjenjem?

TICA: Nisu na vrijeme reagirali, gotovo dva tjedna je izgubljeno u namjeri da se uopće uobliči stav Vlade. U to vrijeme tisuće ljudi je izgubilo posao jer je Vlada čekala. To je najopipljivija posljedica, a najteža posljedica je činjenica da je Vlada svojim neobičnim, da ne kažem ekstravagantnim prijedlozima u prvim tjednima krize kreirala dodatan sloj nesigurnosti na tržištu. Navedeno će sigurno za rezultat imati dodatan pad poslovne aktivnosti, posebice u kontekstu investicija, poslovnih planova i ostalog.

NET.HR: Kako komentirate ova dva paketa Vladinih mjera za spas gospodarstva? Je li to dovoljno i koje bi eventualne dodatne mjere bile potrebne?

TICA: Nužno je u ovome trenutku zaštititi sve ugrožene skupine građana jer smo svi skupa u ovome problemu. Ostaje problem roditelja s djecom, troškova plaća ljudi u samoizolaciji, odgode ovrha, moratorija na kredite. Isto tako, veliko je pitanje kako će na ljude koji imaju dohodak ispod praga siromaštva djelovati ova kriza. Sve je stalo i zbog društvene kohezije je važno da pokažemo solidarnost prema najugroženijima, ali isto tako i prema vitalnim ekonomskim procesima koji ne smiju biti zaustavljeni.

OVO SU SVE VLADINE MJERE ZA POMOĆ GOSPODARSTVU: Marić se posebno obratio poduzetnicima, ima savjet i molbu za njih

‘Posljedice odluka iz 90-ih dolaze na naplatu’

NET.HR: Može li se u ovakvoj situaciji podjednako stati – kako kaže premijer Plenković – i iza radnika i iza poslodavaca?

TICA: Nužno je da se zaštite najpogođeniji i da se potakne gospodarstvo što više. Međutim, preduvjet svega je da se obračunamo s pandemijom na najefikasniji i najbrži mogući način. Svaki dan ostanka u karanteni košta gospodarstvo stotine milijuna kuna, prema nekim procjenama i više od pola milijarde kuna po danu se gubi. Sukladno tome, svaki dan borbe protiv pandemije je daleko skuplji od bilo kojih zamislivih troškova izoliranja, liječenja ili testiranja koje imamo u borbi protiv širenja bolesti.

Kako su sredstva ograničena, a produktivnost je smanjena zbog pandemije, nužno je zadužiti se što više kako bismo imali količinu resursa dovoljnu za postizanje kratkoročnih ciljeva. U srednjem roku je nužno osigurati što obilniju sjetvu hrane i potaknuti procese u poljoprivredi uz otkupne garancije države. Nitko ne zna koliko će sve zajedno trajati i moramo biti spremni na sve scenarije.

NET.HR: I bez ‘koronakrize’ predviđala se nova recesija. Koliko je Hrvatska, koja u ogromnoj mjeri ovisi o turizmu i bazirana je na uslužnim djelatnostima, uopće (bila) spremna na ovakav šok?

TICA: Sve mediteranske zemlje će biti natprosječno pogođene socijalnim razdvajanjem, jer su sve jako izložene izvozu usluga, odnosno turizmu. Albanija, Crna Gora i Hrvatska prednjače udjelom turizma i samim time snose posljedice. Apstrahiranje Hrvatske od velikih globalnih dobavnih lanaca u industrijskom sektoru je bila posljedica činjenice da imamo turizam, a sada posljedice takvih strateških odluka iz devedesetih dolaze na naplatu. I to ne polako, nego više kao šok terapija. Lako je zamislivo da ovog lipnja i srpnja stranci neće biti u mogućnosti doći na Jadran.

PLENKOVIĆ O VLADINIM MJERAMA: ‘Stat ćemo iza radnika i gospodarstva u najvećoj mogućoj mjeri’

foto: Jurica Galoić / PIXSELL

‘Oslanjanjem na turizam ne možemo bolje od ovoga’

NET.HR: Ekonomska kriza ovoga puta nema ekonomski uzrok. Može li se uopće predvidjeti koliko će biti potrebno za oporavak, i kod nas i globalno? I koliko nam sada, za razliku od prethodne krize u kojoj smo bili dulje od ostalih, pomaže činjenica da smo članica EU-a?

TICA: Zdravstvena kriza može trajati od 70 dana koliko je trebalo Wuhanu za obuzdavanje širenja zaraze, do godinu i pol koliko je potrebno za pronalaženje i testiranje cjepiva prema riječima uglednih epidemiologa. Koliko će se iza toga još povlačiti repovi nagomilanih ekonomskih problema teško je reći, ali čak i uz uvjet da sve traje 1-2 kvartala, to znači pad BDP-a ove godine od minimalno pet posto u Hrvatskoj uza sve što to nosi na broj radnih mjesta, proračunske rupe itd. Sada je važno da se borimo protiv pandemije i da upumpavamo novac u sve moguće dijelove gospodarstva.

NET.HR: Mnogi govore da je s ovom krizom cijelo čovječanstvo na prekretnici. Lokalno, koliko je ovo prilika za ekonomski i socijalni restart u Hrvatskoj?

TICA: Ako nas ovo ne otrijezni oko potrebe za modernizacijom gospodarstva, onda ne znam što hoće. Gospodarstvo oslonjeno na turizam ne može puno bolje od ovoga što sada radimo. Turizam je jako ograničen po pitanju rasta produktivnosti, a samim time i životnog standarda građana, a još povrh toga ima i vrlo ozbiljne okolišne limite. Ljudi dolaze ovdje zbog ljepota i čistog okoliša, a ne zbog količine betona i autocesta. Mi smo od dodatnog izvora prihoda stvorili osovinu nacionalnog razvoja koja sada pokazuje u punom svjetlu sav rizik naših odluka. Dok ostali sektori govore o jednoznamenkastom ili dvoznamenkastom padu, stručnjaci u turizmu u medijima spekuliraju i o padu noćenja od 90 posto.

SVAKI TREĆI RADNIK BIT ĆE NA MINIMALCU? Ekonomist tvrdi da će udarac ove krize biti snažan: ‘Ovako nešto nikad se nije dogodilo…’

‘SDP je s mjerama izašao dva tjedna prije Vlade’

NET.HR: Koji je najbolji, a koji najgori scenarij ove krize?

TICA: Najbolji scenarij je jedan izgubljeni kvartal i pad BDP-a od nekih pet posto, a najgori ne želim ni evocirati, ali moramo se pripremati i na mogućnost dugotrajne borbe protiv pandemije.

NET.HR: Dio mjera za spas gospodarstva, koje je predlagao SDP na početku krize s koronavirusom, uključen je u Vladine setove mjera. Kako bi SDP, da je u prilici, reagirao u ovoj situaciji?

TICA: Dva tjedna prije Vlade, Savjet za gospodarstvo SDP-a je izradio i predao u Sabor na raspravu i izglasavanje 10 zakonskih prijedloga. Mi smo dakle reagirali brzo, snažno i transparentno i sada svi mogu raspravljati o našim prijedlozima. Nismo nikome ostavili prostora za zamišljanje nekih hipotetskih scenarija. Na vrijeme, bez zadrške i s maksimalno jasnom porukom! Od plaće na teret države za ljude u samoizolaciji ili s djecom, do 75 posto prosječne plaće za one na radnim mjestima, preko suspenzije zatezne kamate i moratorija na kredita, pa sve do ukidanja doprinosa i poreza poduzetnicima koji zadrže radnike. U trećem paketu mjera idemo na povećanje poticaja za socijalne slučajeve, povećanje naknada za nezaposlene i one koji su izgubili pravo na naknade, zaustavljanje ovrha i cijeli niz drugih mjera kako bismo pomogli najugroženijima.

NET.HR: Najugroženiji su radnici. Govori se da će biti ostavljeni na čistini, mnogi već završavaju na burzi, plaće se režu… Je li ovo prilika SDP-u da vrati radništvo u svoj fokus? I kako u ovoj situaciji zaštititi radnike, a istodobno ne ugroziti poslodavce?

TICA: Briga za najugroženije je uvijek u fokusu socijaldemokratskih politika. Naša ideja je bila da se svaka pomoć poduzetnicima veže uz zadržavanje radnika u radnom odnosu. Država bi zauzvrat oslobodila poduzetnike dijela doprinosa i poreza, isplaćivala dio plaće, preuzela na sebe troškove rada onih u samoizolaciji i građana koji moraju ostati doma s djecom itd. Država bi snosila troškove dok traje kriza, a poduzetnici bi morali uložiti dodatan napor da zadrže ljude u radnom odnosu.

BERNARDIĆ POZVAO VLADU DA ‘IZAĐE IZ KARANTENE’: ‘Moramo djelovati odmah, Hrvatska nema vremena za čekanje’

foto: Kristina Štedul Fabac / PIXSELL

‘Svaki dan borbe s koronavirusom košta stotine milijuna kuna’

NET.HR: Rekli ste ovih dana u jednom razgovoru da Hrvatska sada ima jedinstvenu priliku zadužiti se i pametno uložiti novac. U što bi trebalo uložiti i kako krizu iskoristiti kao priliku?

TICA: Nužno je uložiti u zdravstveni sustav u kratkom roku i iskoristiti sredstva EU-a. Povrh toga, jako je važno pokupiti likvidnost koja se nalazi na tržištu i financirati poticaje gospodarstvu i strateški promišljati o sektorima koji u ovoj atmosferi samoizolacije mogu ponijeti BDP prema gore. U tom kontekstu je važno pružiti snažan doprinos digitalizaciji kompletne javne uprave, od izdavanja putovnice, preko prijave na HZZO, do gruntovnice i uložiti u digitalizaciju svega, jer to trenutačno nije strateška odluka, nego nužnost da bismo funkcionirali.

Jednim udarcem rješavamo dva problema, s jedne strane stvari funkcioniraju na daljinu, a s druge potičemo razvoj ICT sektora i gospodarstva. Povrh toga, treba angažirati sve raspoložive snage za izradu projekata za obnovu Zagreba i otvoriti pregovore o korištenju EU fondova koje smo jako malo iskoristili kako bi se financirala cjelokupna obnova.

KOLIKO SU HRVATSKE TVRTKE SPREMNE ZA KRIZU ZBOG KORONAVIRUSA? Njih čak 60 posto može preživjeti samo jedan mjesec

NET.HR: Koja zemlja EU-a je po vašem mišljenju najbolje reagirala na krizu u gospodarstvu i možemo li i mi primijeniti neki od njihovih “recepata”?

TICA: Sve zemlje su odlučile upumpati u gospodarstvo sve što imaju na raspolaganju kako bi ekonomija preživjela mjere protiv pandemije. Kada kriza završi bit će to jako plodno tlo za istraživanje svih mogućih mjera zdravstvenih i ekonomskih politika i njihove efikasnosti. U zdravstvenom smislu u ovome trenutku možemo samo uspoređivati što tko radi. Ono što je očigledno je da imamo jedne od najstrožih mjera u usporedbi s drugim zemljama. Isto tako je jasno da smo reagirali značajno prije Italije i to je spasilo brojne živote. Povrh toga, odskačemo po tome da smo testirali najmanji udio populacije i da je testiranje nedostupno prosječnom građaninu koji nema simptome.

Imajući u vidu koliko štete gospodarstvo trpi zbog svakog dana samoizolacije, ključne razlike između uspješnih i neuspješnih zemalja će se mjeriti i po brzini uspješne normalizacije života. Bit će od presudne važnosti racionalno i kontrolirano normalizirati život i gospodarstvo nakon što pobijedimo ovaj, nadamo se jedini, udar koronavirusa. Svaki dan borbe košta stotine milijuna kuna i nužno je osvijestiti sve koliko je važno slijediti upute i boriti se protiv širenja zaraze, te koliko je važno na zdravstveno održiv način normalizirati funkcioniranje ekonomije u najkraćem mogućem roku.

UDAR KORONE NA SVJETSKU EKONOMIJU: Ovo je odgovor najmoćnijih država Zapada, mogu li mjere spasiti svijet od krize?

Povratak na Net.hr