Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ANALIZA NET.HR-A

HRVATSKA SE NAŠLA USRED ŽESTOKE BORBE AMERIKE I RUSIJE: Orban je u Zagrebu poslao brutalno jasnu poruku. Je li ju Plenković čuo?

U fokusu razgovora Plenkovića i Orbana bila je energetika, a žestoku borbu u tom segmentu na ovom području vode i Washington i Moskva. Kakva je, u tom kontekstu, budućnost kapitalnog projekta LNG-a na otoku Krku?

“Mjerodavna je cijena. Govorim potpuno otvoreno”, poručio je mađarski premijer Viktor Orban svom hrvatskom kolegi i okupljenim novinarima u Zagrebu, “Situacija je trenutačno takva da plin najjeftinije nabavljamo od Rusa, preko plinovoda”.

Govoreći o projektu LNG terminala na Krku, Orban je iz Zagreba početkom tjedna poručio kako nema ništa protiv tog projekta, no nakon Rusa, povoljniji im je rumunjski i slovački plin, a tek nakon toga, na četvrtom mjestu, slijedi Hrvatska i eventualni plin iz LNG-a.

ORBAN STIGAO U ZAGREB: ‘Ako Hrvati i Mađari ne mogu surađivati, onda se moraju rastati. To znači da Hrvatska treba kupiti Inu’

Mađarska nuklearka na ruski pogon

Nakon što ruski energetski div Rosatom izgradi dva nova nuklearna reaktora na bivšem sovjetskom postrojenju Paks u Mađarskoj plin će dodatno izgubiti na važnosti, poručuje Orban. S obzirom na to da pojedini analitičari procjenuju da je samo mađarsko tržište dovoljno veliko u regiji da može kupnjom energenata poduprijeti izgradnju hrvatskog terminala, stvari, blago rečeno, djeluju komplicirano.

LNG na Krku trebao bi imati kapacitet od 2,6 milijardi prostornih metara godišnje, a potrebno je pronaći zakupaca za najmanje 1,5 milijardi prostornih metara da bi investicija bila donekle isplativa. U prvom je krugu natječaja LNG Hrvatska dobio tek jednu ponudu. Neslužbene informacije govore da se radi o ponudi Ine i to za 100 milijuna metara prirodnog plina godišnje, odnosno 15 puta manje od popunjenosti kapaciteta za isplativost te 26 puta manje od punog kapaciteta.

Drugom je krugu natječaja već dvaput produljen rok, a trenutačni traje do 20. prosinca.

Krak Turskog toka mogao bi završiti i u MađarskojFoto: Wikipedia

‘Mi ne izvozimo samo energiju, mi izvozimo slobodu’

Projekt LNG-a ima snažnu podršku Sjedinjenih Država koje bi preko tog terminala mogle prodavati svoj ukapljeni plin, dovezen brodovima, u Europi. Uz to, oni koji bi eventualno kupovali njihov plin, smanjili bi nabavku iz Rusije, što je iz pozicije Washingtona i njegovih saveznika među koje se ubraja i Hrvatska, dvostruki dobitak.

Američki ministar energetike Rick Perry u rujnu je na europskoj turneji pokušavao u to uvjeriti partnere, a koliko je u tome bio uspješan pokazat će vrijeme. Pozicija Sjedinjenih Država je jasna – Rusi energetiku koriste kao oružje kojim onda mogu politički utjecati na zemlje kupce. Naš je plin skuplji, ali bi ga države iz širih geopolitičkih razloga svjedno trebale kupovati, poručuju Amerikanci. “Mi ne izvozimo samo energiju”, jasno je to početkom godine rekao Perry, “mi izvozimo slobodu”.

Planove im kvare dva nova ruska plinovoda prema Europi, a niti niz dogovorenih ili potencijalnih poslova iz polja energetike na ovom području ne ide im u korist.  “Rusija koristi projekte plinovoda, Sjeverni tok 2 i Turski tok, kako bi očvrsnula svoju kontrolu nad sigurnošću i stabilnošću središnje Europe”, kazao je Perry u studenome, ovaj put iz Budimpešte.

Orban i Plenković – energetika u fokusuFoto: Pixsell

Dva ključna ruska plinovoda prema Europi

No, Orban i njegov ministar vanjskih poslova u čijem je resoru i energetika Peter Szijjarto, poručuju kako bi Turski tok, plinovod od Rusije do Turske, mogao biti koristan i Mađarskoj, tako da bi jedan od njegovih krakova donio plin na mađarsku južnu granicu kroz novu rutu. Bila bi to diverzifikacija puteva opskrbe, ne i dobavljača.

Washingtonu je problem i Sjeverni tok 2, plinovod u izgradnji koji preko Baltičkih zemalja ide do Njemačke, no za ovu je regiju znatno važniji Turski tok, ali i direktna suradnja s državama poput Mađarske.

Orban je tako prije tri godine prekinuo natječaj i odlučio da će dva nova reaktora u elektrani Paks graditi ruski Rosatom, pod obrazloženjem da se radi o proširenju postojećeg postrojenja, a ne izgradnji novog, pa natječaj nije potreban. Kremlj je osigurao kredit od 10 milijardi eura kako bi se to sve i platilo, a Europska unija je bez uspjeha pokušala blokirati projekt.

PLENKOVIĆ NAKON SASTANKA S VIKTOROM ORBANOM: ‘Postoji dobra volja na obje strane da se problemi riješe’

ORBAN JE STIGAO, A ZAGREBAČKI SUD DONIO ODLUKU O NJEGOVU PRIJATELJU: Hernadiju određen istražni zatvor 

Orban naplatio dobre odnose s Putinom

Češka je na sličnom putu. Strani diplomati u Pragu koje citiraju najuglednije svjetske publikacije sumnjaju da je već postignut dogovor s Rusijom oko izgradnje dvije nuklearne elektrane. Češka je nedavno odgodila tender, a ključni ponuđači su Rusija i Amerika, premda je i Kina zainteresirana i snažno uključena. “Moramo imati na umu našu geopolitičku orijentaciju”, rekao je nakon sastanka sa svepristupnim Perryjem prije 15-ak dana češki predsjednik Andrej Babis.

Dobre odnose s Putinom Orban je naplatio niskom cijenom energenata što ne želi izgubiti. Mađarski je premijer u dijelu europskih država prilično popularan i role-model, pa tako njegov primjer, što u odnosima s Rusijom, što u unutarnjoj politici, pokušavaju slijediti i drugi.

Mađarski se premijer u rujnu sedmi put sastao s Putinom u posljednje četiri godine, a ljubav je i ovog puta cvjetala. Orban je potvrdio da su se dogovorili oko opskrbe ruskim plinom za razdoblje nakon 2020., a kazao je i kako bi želio da Turski tok dođe i do Mađarske. Putin nije isključio takvu mogućnost.

Češki premijer Andrej Babis i američki ministar energetike Rick PerryFoto: AFP

Tržište ili geopolitika?

Gdje je tu u cijeloj priči Hrvatska? Pomoćnik američkog ministra za energetiku Francis R. Fannon u petak je u Zagrebu kazao kako Hrvatska izgradnjom LNG terminala ima priliku iskoristiti novu situaciju u svijetu energetike i postati predvodnik u regiji. Nešto slično ponovio je i premijer Plenković, s kojim se Fannon i susreo, sinoć na HRT-u. Sada preostaje vidjeti tko će kupovati plin iz LNG-a.

Prvo plinarsko društvo je lani potpisalo ugovor s ruskim Gazpromom na deset godina koji, tvrde, pokriva osnovne potrebe zemlje, pa će i potreba za LNG-em na hrvatskom tržištu biti ograničena. SAD tako pokušava igrati na političku kartu, ali većina zemalja u široj regiji se, barem zasad, vodi tržišnom – kupuju plin koji im je najjeftiniji, a to je u ovom slučaju ruski.

Odnosi Hrvatske i Mađarske, pogotovo oni u energetici, zaokupljeni su nizom, u razmjerima svjetske geopolitike, sitnijih problema, poput šefa MOL-a Zsolta Hernadija kojem je zagrebački Županijski sud baš na dan kada je njegov prijatelj Orban stigao u Zagreb, odredio istražni zatvor jer je Ivi Sanaderu navodno dao 10 milijune eura mita kako bi mu ovaj prepustio Inu.

U dobrom rasploženju: Susret Putina i Orbana u rujnu u KremljuFoto: AFP

‘Trn pod noktom’

No, za vjerovati je da bi i taj “trn pod noktom”, kako je ovaj problem nazvao Orban, mogao nestati kada bi Hrvatska i Mađarska postigle širi energetski dogovor. Koliko je to realno, s obzirom na to da Budimpešta inzistira na cijeni kao mjerodavnom kriteriju, a LNG plin je skuplji od ruskog?

“Za Hrvatsku je riječ o projektu koji mi apsolutno želimo realizirati”, odgovorio je premijer Plenković u utorak u Dnevniku HRT-a na pitanje kakva je budućnost LNG-a s obzirom na to da Orban kaže kako će sve diktirati cijena.

“Da bi on (projekt LNG op.a.) bio ekonomski isplativ i funkcionalan bitno je da i druge zemlje participiraju u tome. Upravo na tom tragu vodimo razgovore s Mađarskom i drugim zemljama, a ja vjerujem da će oni rezultirati na dobar način jer bi upravo taj projekt Hrvatsku mogao staviti u sasvim drugi kontekst na energetskoj karti Europe”, izjavio je premijer.

Povratak na Net.hr