Tako se sa prosječnim mjesečnim primanjem od 1945 kuna po glavi stanovnika (per capita), u Hrvatskoj pokriva tek oko 67 posto osobne potrošnje tročlane obitelji, dok ta pokrivenost u Austriji iznosi 86 posto, Italiji 80 posto, Sloveniji 84 posto, a u Mađarskoj čak 99 posto.
Istraživanje HGK pilot je projekt kojim se željelo odgovoriti na pitanja kako žive građani Hrvatske, a rađeno je prema metodologiji koju primjenjuje većina tranzicijskih zemalja. Prikazana je usporedna analiza osobne potrošnje, egzistencijalnog minimuma u Hrvatskoj sa šest tranzicijskih i 16 zemalja EU.
Prosječno hrvatsko kućanstvo ima 3,14 članova, a primanja po kućanstvu iznose 6106 kuna, pri čemu čak 87 posto ispitanika raspolaže sredstvima do tri tisuće kuna mjesečno. Struktura ukupnih primanja kućanstva pokazuje da su najveći izvor primanja plaće (71,3 posto) i mirovine (13,9 posto).
Prema strukturi osobne potrošnje hrvatska kućanstva za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju 35,2 posto (570 kuna po članu), stanovanje, vodu, električnu energiju, plin 11 posto, odjeću i obuću oko osam posto, prijevoz deset posto, obrazovanje 1,8 posto i dr.
U ukupnoj osobnoj potrošnji hrvatskih kućanstava čak 63,5 posto čini egzistencijalni minimum (1034 kuna po članu) koji osim hrane i pića uključuje troškove stanovanja, vode, el. energije, plina, redovno održavanje kućanstva i dr.
Analiza primanja i potrošnje po županijama pokazala su regionalnu raznolikost, pa se tako najveći iznos kako za ukupnu tako i za osobnu potrošnju, izdvaja u gradu Zagrebu (2323 kune, odnosno 2089 kuna), što je dvostruko više nego primjerice u Požeško-slavonskoj županiji. Općenito ukupna potrošnja u slavonskim županijama kao i dalmatinskim ispod je prosjeka cijele Hrvatske.
Iz usporedbe osobne potrošnje u Hrvatskoj sa zemljama okruženja razvidno je da hrvatski građani nisu u puno lošijoj poziciji od građana tih zemalja. No, u HGK tvrde kako to nije točno budući da nije uzeta u obzir činjenica da u Hrvatskoj tročlano kućanstvo ostvaruje samo jednu prosječnu plaću, dok u susjednim zemljama to vjerojatno nije slučaj, budući da su stope nezaposlenosti dva do tri puta niže nego u Hrvatskoj.
Bez obzira što je prosječna plaća u Hrvatskoj (830 njemačkih maraka) među najvišima u odnosu na tranzicijske zemlje, standard većine hrvatskih građana je na nižoj razini, ističe predsjednik HGK Nadan Vidošević. Po njegovim riječima, rezultati tog iznimno važnog istraživanja, pokazuju kako se hrvatsko gospodarstvo nalazi u "pat poziciji", a za izlazak iz recesije potreban je konsenzus na nacionalnoj razini.
Za uzorak usporedbe koliko smo "skuplji" ili "jeftiniji" od nekih susjednih zemalja razmatrana je cijena 20-tak osnovnih prehrambenih proizvoda tzv. košarica dobara, što je uspoređeno sa zemljama iz okruženja tj. Mađarske, Austrije, Slovenije i Italije.
Prosječna košarica dobara u Hrvatskoj iznosi 274 kuna ili 70 maraka (različita je po pojedinim županijama), dok je primjerice u Sloveniji 68 maraka, u Mađarskoj tek 39 maraka, no više od hrvatskih su cijene dvadesetak proizvoda iz austrijske košarice koja iznosi 94 marke, te talijanske od 127 maraka.
Jedan od razloga što je Hrvatska skuplja od mnogih tranzicijskih zemalja u okruženju, a kod mnogih proizvoda i od razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, je taj što tečaj njemačke marke nije pratio rast cijena na domaćem tržištu, smatra Vidošević. Naprotiv, cijene su kontinuirano rasle, a vrijednost marke je stagnirala, pa čak u pojedinim godinama i slabila u odnosu na kunu. Tako su, kazao je Vidošević, troškovi života u posljednjih pet i pol godina narasli ukupno za 30 posto, dok je vrijednost marke istodobno porasla 7,57 posto.
