Jača deprecijacija kune u ovom bi trenutku imala negativne efekte i potezima koji joj stoje na raspolaganju HNB će nastojati to spriječiti.
No, iz HNB-a napominju da izjave, pa i samog predsjednika Republike Hrvatske Mesića, vladinih dužnosnika, zbora tzv. neovisnih ekonomskih stručnjaka o potrebi devalvacije, potiču psihozu možebitnih inflatornih očekivanja. Oni koji daju takve izjave, poručuju iz HNB-a, nek jasno kažu i umirovljenicima i zaposlenicima kako bi zbog toga njihova realna primanja postala toliko manje vrijedna.
Savjet Hrvatske narodne banke naime sa svoje ovotjedne sjednice uputio je jasnu poruku kako će se HNB ponašati u reguliranju stabilnosti tečaja i sterilizacije viška novca u optjecaju. Sredinom tjedna - smanjenjem obvezne rezerve sa 28,5 posto na 26,5 posto - učinjen je prvi korak u uvođenje jedinstvenog sustava obveznih rezervi banaka na kunske i devizne depozite, kojim bi se do kraja prosinca stopa obvezne rezerve trebala spustiti na 23,5 posto. Potezima HNB-a tako je oslobođeno u bankama oko 370 milijuna kuna.
U trenutku kada na bankarskom tržištu vlada visoka likvidnost te kada je dospjevalo oko 150 milijuna kuna ranijih blagajničkih zapisa, središnja banka ocijenila je potrebnim sterilizirati odmah dio tih sredstava novim blagajničkim zapisima i time povući znatan dio novca. Banke su upisale oko 465 milijuna kuna. U Narodnoj banci tumače kako je tim postupkom učinjen značajan pomak u osuvremenjavanju instrumentarija novčane politike, a bez velikog dotoka dodatne likvidnosti, koji bi mogao ugroziti stabilnost cijena i tečaja.
Uz to, kako je i najavljivano, HNB se uključila i u trgovanje na deviznom tržištu aukcijom na kojoj je prodala 47,6 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,548728 kuna za jedan euro te 12,8 milijuna američkih dolara po prosječnom tečaju od 8,812070 kuna za dolar.
Iz HNB-a poručuju kako je Savjet osobitu pozornost posvetio podacima o relativno visokom ovogodišnjem porastu novčanih agregata, visokoj razini likvidnosti u bankovnom sustavu i realno niskim kamatnim stopama, što nije praćeno željenim tempom oživljavanja gospodarstva, kreditiranja realnog sektora, rastom zaposlenosti.
To očigledno, smatraju u HNB-u, pokazuje ograničene domete same monetarne politike u poticanju gospodarskog rasta i smanjivanju nezaposlenosti i potvrđuje da se ekspanzivnijom novčanom politikom ne mogu nadomjestiti druge mjere potrebne za poticanje novih ulaganja i strukturnih prilagodbi, rasterećivanje privrede i učinkovito djelovanje pravne države.
A što se pak tiče iznimno visoke likvidnosti u bankama, iz HNB-a napominju kako nemaju instrumentarija za djelovanje na banke da više kreditiraju realni sektor. Takav ih razvoj događaja brine, jer bez kreditiranja realnog - gospodarskog sektora, nema daljnjeg rasta.
