Francuski su znanstvenici uzeli obične stanice iz mišića noge jednog pacijenta te su ih ubrizgali u njegovo srce. Stanice su, kako se čini, zamijenile stanice srčanoga mišića. Drugi su istraživači otkrili kako se matične stanice, iz kojih se mogu razviti različite vrste tjelesnih stanica, mogu upotrijebiti za uzgoj novih krvnih žila ili čak zamijeniti oštećeno srčano tkivo. Neke skupine znanstvenika uspjele su uz pomoć gena i proteina potaknuti razvoj novog srčanog i arterijskog tkiva.
Novi će nam postupak "omogućiti zamjenu oštećenoga srčanog tkiva", rekla je dr. Rose Marie Robertson, predsjednica Američkoga društva kardiologa, na godišnjem sastanku društva. Pokažu li se te metode dugoročno uspješnima, pomoći će osobama sa srčanom manom, odnosno s oštećenjem koje onemogućuje normalan rad srca, rekla je dr. Robertson. Otprilike polovica tih pacijenata umire u roku od pet godina. - Srčane stanice ne mogu se zamijeniti kad odumru - rekla je dr. Robertson.
Dr. Philippe Menasche, iz bolnice "Bichat" u Parizu, i njegovi kolege istraživali su kako se to može ispraviti. U lipnju su izveli pokus na 72-godišnjem pacijentu s teškim oštećenjem srca nakon srčane kapi. - Uzeli smo dio mišićnoga tkiva iz bedra, dva tjedna smo uzgajali stanice u kulturi dok nismo imali dovoljan broj stanica skeletnih mišića, a zatim smo ih usadili u oštećeno srce - rekao je Menasche.
Nakon pet mjeseci mišićne su se stanice integrirale u pacijentovo srce i sudjelovale u kontrakcijama, iako ne potpuno jednako kao stanice srčanog mišića. - Ovo je sjajan rezultat, ali moramo biti jako oprezni - rekao je Menasche.
Dr. Ray Chiu, predsjednik odjela za kardiotorakalnu
kirurgiju Medicinskog centra sveučilišta "McGill", isprobao je drukčiji postupak uz pomoć matičnih stanica. Te se stanice mogu razviti u bilo koju vrstu tjelesnih stanica. On i njegovi suradnici ispitali su 22 štakora, zamrznuli dijelove njihovih srca i ubrizgali matične stanice koštane srži - poznat izvor tih prilagodljivih stanica - kako bi ih zamijenili. Ubrizgane stanice su radi lakšeg razlikovanja označili fluorescentnom kemikalijom. - U roku od četiri do pet tjedana, označene su se stanice pretvorile u mišićne - rekao je Chiu. Taj bi postupak mogao omogućiti upotrebu pacijentove vlastite koštane srži, što znači da ne bi bili potrebni lijekovi za sprečavanje odbacivanja tkiva.
Druga skupina znanstvenika pod vodstvom dr. Jeffa Isnera sa sveučilišta "Tufts" u Bostonu, otkrila je drugi način upotrebe stanica. Oni su uzeli endotelne progenitorske stanice koje kruže u krvi i razvijaju se u odrasle endotelne stanice: - Kad je potrebno, te stanice mogu doći do mjesta na kojemu se dalje razvijaju - rekao je Isner. Kad su ubrizgane štakorima s oštećenim imunitetom kod kojih je simulirana srčana kap, ljudske progenitorske stanice pričvrstile su se za oštećeno srčano tkivo i, kako se čini, počele stvarati novo. Isner će, kako je rekao, zatražiti od američke Administracije za hranu i lijekove dozvolu za ispitivanje postupka na ljudima.
Uz to, on i njegovi kolege pokušavaju isprobati genetsku
terapiju uz pomoć koje bi kod teških srčanih bolesnika pokušali potaknuti razvoj vlastite premosnice. Jedna je studija sugerirala da su se pacijenti, koji su dobili placebo, oporavili jednako dobro kao i oni koji su dobili nove gene što potiču razvoj krvnih žila. Dr. Timothy Henry sa sveučilišta "Minnesota" u Minneapolisu i njegovi kolege pratili su 102 pacijenta godinu dana i otkrili da je taj "placebo efekt" nestao nakon godine dana. Samo pacijenti koji su dobili prave gene i dalje su govorili kako su osjećali slabljenje bolova i drugih simptoma.
Neki su se bojali da bi poticanje razvoja krvnih žila moglo izazvati rak, ali Henry nije našao dokaze za to. - Četiri pacijenta, odnosno deset posto, iz skupine koja je dobila placebo, oboljeli su od raka nakon godinu dana - rekao je Henry. - Niti jedan pacijent koji je dobio genetsku terapiju nije obolio od raka - dodao je.
