Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

'PREVIŠE JE NEPOZNANICA'

NAUTIČKI STRUČNJAK O POTRAZI ZA POMORCIMA: ‘Puno je nerasvijetljenih stvari. Oni očito nisu nestali, tu su, ali ih je teško pronaći’

Stručnjak Vidan navodi da nije poznata niti metodologija traganja i duljina vremena prošlog od pogibelji do početka traganja

Potraga za nestalim pomorcima potonulog trgovačkog broda Bourbon Rhode izazvala je buru emocija kod ljudi u Hrvatskoj koji već tjednima mole da tragačka ekipa pronađe nesretne mornare. Među njima je i hrvatski kapetan Dino Miškić zbog kojeg se na noge digla gotovo cijela hrvatska diplomacija pa je tako i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pisala pismo francuskom kolegi Emmanuelu Macronu da se potraga na Atlantiku nastavi.

Pero Vidan stručnjak je za nautiku i dekan splitskog Pomorskog fakultetaFoto: Unist

Vidljivost nije dobra, potraga ne daje niti tračak nade da će se kapetan Miškić pronaći, a u želji da pomorci budu pronađeni, društvenim mrežama počele su kolati netočne informacije. U cijelom tom kaosu stalno se priča o šansama pomoraca i vrijedi li tražiti ih, a na tu temu je Slobodna Dalmacija razgovarala s dekanom Pomorskog fakulteta u Splitu, Perom Vidanom. Inače, Vidan je od 2014. do 2018. bio član hrvatske delegacije Maritime Safety Comittee (MSC) pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji. Logično, Vidan je nautički stručnjak, kapetan te redoviti profesor koji je predavao “Sigurnost na moru” i “Organizaciju rada i upravljanje na brodu” na splitskom Pomorskom fakultetu.

K tome, Vidan je član i HAZU-a i to kao potpredsjednik sekcije za vodni promet.

TRAJE POTRAGA ZA MIŠKIĆEM, ALI OD TUŽNE ISTINE NE MOŽEMO POBJEĆI: ‘Kompanijama su pomorci trošak, naša flota je pometena…’

‘Traganje i spavašavanje pomoraca je obvezno’

“More jest opasno i nezgode se događaju. One, istina, nisu tako česte kao u cestovnom prometu, ali kad se dogode imaju jak odjek jer je brod prometno sredstvo koje opslužuje posada, a ne jedan čovjek. Uzroka nezgoda i pogibelji može biti više. Kad se dogodi nezgoda na moru, prema Konvenciji o traganju i i spašavanju na moru (Search and Rescue Convention-SAR) svaki brod u blizini mora pristupiti traganju i spašavanju ljudskih života na moru. Izuzeci su rijetki, recimo ako bi se spašavanjem ugrozio vlastiti brod i posada broda koja ulazi u operaciju traganja i spašavanja, ako je riječ o spašavanju vojnog broda koji može tražiti da bude spašen od broda svoje zastave ili mornarice i sl. Spašavanju se mora pristupiti čak i ako zapovjednik broda koji je u pogibelji ne želi biti spašavan – propisuje konvencija SAR. Dakle, nedvojbeno je da će svaki brod u blizini koji bude pozvan u traganje i spašavanje prihvatiti svoju obvezu u traganju i spašavanju, u protivnom zapovjednik i odgovorne osobe mogu biti i krivično optuženi”, kaže Vidan za Slobodnu Dalmaciju.

Kaže da je akcija traganja koju je obavio otočni francuski posjed Martinique bila opsežna po broju uključenih brodova trgovačke mornarice, ali i obalnih straža Francuske i SAD-a. Smatra da je sreća u nesreći to što se pogibelj dogodila u području koje kontrolira Francuska, potpisnica SAR konvencije.

“Naime, iako je na brodu spašavanje obvezno, što nalaže Konvencija o traganju i spašavanju, ovu konvenciju je ratificiralo relativno malo država jer države koje su je ratificirale moraju ustrojiti službu za traganje i spašavanje. Dakle, riječ je o konvenciji koja je ‘skupa’ za države. Da se nezgoda dogodila u morskom području siromašne državice koja nije potpisnica SAR konvencije, traganje i spašavanje ne bi bilo izvedeno ni dijelom od ove akcije traganja i spašavanja koja je poduzeta”, komentira nautički stručnjak.

NAKON KRAJA AKTIVNE POTRAGE, OGLASILA SE I KOMPANIJA: ‘Nismo našli na znakove života ili splavi. U mislima smo s obitelji pomoraca’

O tijeku potrage

“U ovom slučaju ima puno nerasvijetljenih stvari. Nepoznato je kako je Bourbon Rhode mogao proći klasu jednog ozbiljnog klasifikacijskog društva kakvo je Bureau Veritas, klasifikacijskog društva koje je član Međunarodnog udruženja klasifikacijskih društava (International Association of Classification Societies-IACS)? IACS je ugledno društvo izabranih klasifikacijskih društava, a Buero Veritas ugledno klasifikacijsko društvo s tradicijom koje ima sistematske i detaljne preglede. Ako su istinite fotografije koje su procurile u javnost o stanju broda, upitne su svjedodžbe klase koje je brod imao. Također, brod je očito bio podstandardan, a vijao je europsku zastavu Luxembourga”, govori Vidan.

Dodaje da je vijanje ovakve europske ugledne zastave podrazumijeva sustavne preglede i prema Paris Mou (Paris Memorandum of Understanding). Vidan ističe da se svaka država boji slabo održavanih brodova pod svojom zastavom jer utvrđene nepravilnosti na brodovima određene zastave gura istu zastavu na “crnu listu”.

DRAMATIČNA ISPOVIJEST PREŽIVJELOG S BOURBON RHODEA: ‘Dinu sam zadnji put vidio prije evakuacije, svaki je skočio na svoju splav’

‘Zastava na crnoj listi’

“Zastava na crnoj listi podrazumijeva preglede svih brodova te zastave u svim lukama potpisnicama Paris Moua, a to znači veću vjerojatnost pronalaska još više nepravilnosti, nepotrebna zaustavljanja brodova odnosno gubitak novca. Svakoj pomorskoj administraciji je crna lista najveća noćna mora. Brod je očito predugo bio na zadacima u Africi i vjerojatno se kontrole broda nisu radile na propisan način. Nepoznato je i zašto je zapovjednik izabrao rutu koja je na putu uragana (od Zelenortskih otoka do Meksičkog zaljeva)? Nepoznato je i je li imao dovoljno goriva za izbjegavati uragan i proći Atlantik? Ono što je poznato jest da ga je pogon izdao, a ovako malen brod bez pogona u uraganu jest lagan kao sipina kost”, objašnjava nautički stručnjak za Slobodnu Dalmaciju.

ŠTO DOSAD ZNAMO O POTRAZI ZA NESTALIM POMORCIMA: Ovo su najnovije današnje informacije

‘Mnogo toga se ne spominje u cijeloj priči’

“Ne spominje se u cijeloj priči oprema Bourbon Rhodea koji je trebao imati komunikacijsku opremu za područje A3 (područje koje obuhvaća komunikacijsku opremu do polarnih područja koja se prostiru do 70 sjeverne i južne paralele). Je li ista bila na brodu, je li bila ispravna? Osobno ne vjerujem da se zapovjednik odlučio na ovakav pothvat bez ispravnih dokumenata, ali vidjevši fotografije broda, postavlja se pitanje tko je potpisao takve dokumente? U cijelom slučaju se ne spominje znak za uzbunjivanje s plutače EPIRB (Emergency positioning Radio Beacon) koja odašilje pozivni znak broda i poziciju prema satelitu niti se spominje je li je Bourbon Rhode imao? U javnosti se spominje samo poziv u pomoć (distress) kapetana Miškića koji ju je poslao neposredno prije napuštanje broda”, komentira dekan splitskog Pomorskog fakulteta.

Vidan navodi da nije poznata niti metodologija traganja i duljina vremena prošlog od pogibelji do početka traganja. Dekan Pomorskog fakulteta u Splitu objašnjava da se traganju pristupa nakon što je odaslan signal za uzbunjivanje (distress sign) i nakon što je potvrđeno kako on nije odaslan slučajno već da se radi o stvarnoj pogibelji. Vidan napominje da traganje košta, veoma je skupo, podrazumijeva upotrebu brodova i letjelica, u ovoj situaciji specijaliziranih brodova i letjelica koje mogu preživjeti uraganske uvjete na moru, odnosno vjetar od 200 kilometara na sat i valove od 15 metara.

“U ovakvim uvjetima pitanje je jesu li pomorci uspjeli aktivirati EPIRB i ponijeti ga za sobom. EPIRB je plutača koja odašilje signal GPS pozicije, ali kao niste uz nju, spasioci će pronaći EPIRB, ali ne i unesrećene. Odašiljači za traganje i spašavanje (Search and Rescue Transpoder-SART) koji su u idealnim uvjetima vidljivi kao radarski odraz na radarima zrakoplova i brodova na X frekvencijskom području od osam nautičkih milja s brodova i 30 nautičkih milja iz zrakoplova. U lošim vremenskim uvjetima nemaju vidljivost veću od nekoliko nautičkih milja jer loše vremenske pojave djeluju na frekvencijski signal X područja. Uz navedeno, SART je potrebno izdići iznad mora na teleskopskom štapu što je u ovakvim vremenskim uvjetima bilo neizvedivo”, pojašnjava Vidan.

LOŠE VIJESTI U POTRAZI ZA KAPETANOM MIŠKIĆEM I POMORCIMA: Dobili su nove satelitske snimke, ali, nažalost, nisu upotrebljive

Što bi se još moglo poduzeti?

Vidan objašnjava da se traganje prekida kada postoji opravdana sumnja kako ljudi ili pomorci neće biti pronađeni kako se ne bi trošili resursi. Dekan splitskog Pomorskog fakulteta kaže da je trenutačna situacija na promatranom području s meteorološkog i oceanskog gledišta povoljna zato što je vrijeme mirno, a temperatura mora nije preniska, odnosno ne bi trebalo doći do pothlađivanja ako su pomorci u splavi.

“Bilo je nekoliko uočavanja, prvo rakete potom satelitske snimke. Dakle, nepotrebni prekid traganja jer je očito da na moru postoji netko ili nešto u promatranom području, ali da je trenutačno riječ o igri skrivača. Dok se ne utvrdi tko je ispalio raketu ili što je na fotografijama satelita besmisleno je prekidati potragu. Splav sadrži komoru na podu koja se može napuhati, a služi kao termoizolacija. Postoje jake indicije kako su pomorci u splavima, a ne u moru. Međutim, kako bi uštedjeli na troškovima traganja, Martinique je najavio prekid potrage. Troškovi traganja su visoki, a područje ovog otočnog francuskog teritorija opasno za plovidbu, odnosno područje gdje su SAR operacije česte. Nažalost, pomorci su samo broj, ni prvi ni zadnji unesrećeni na moru. Martinique smatra da je odradio svoju obvezu i povlači se. U priču se uključila Francuska, razvijena država koja ima jaku mornaricu i vjerojatno neće uzeti novac Ukrajini i Hrvatskoj jer Francuska drži do pomorskog ugleda. Uključeni su sateliti Europske agencije za pomorsku sigurnost (European Maritime Safety Agency-EMSA). Uključena je potraga i američkog Coast Guarda (USCG)…Pogodak bi bio kad bi se uključila i vojska SAD-a jer su njihovi sateliti za motrenje daleko kvalitetniji, a računala za obradu mnogo brža i učinkovitija. Međutim, uporaba ovakve opreme je skupa, a ista služi za drugu namjenu i vojska koja je ima, ne voli je davati na uporabu za ovakve situacije”, kaže stručnjak, no napominje da se ne treba čuditi ako SAD odbije inicijativu našeg Ministarstva vanjskih poslova.

OBITELJ MIŠKIĆ NE ODUSTAJE: ‘Nadu nam daju satelitske snimke, nećemo i ne možemo odustati od Dina’

Nezadovoljan mlakom reakcijom kompanije

“Osobno, nisam zadovoljan mlakom reakcijom Bourbon kompanije. Ona ima dovoljno velike resurse, odnosno brodove koji su izvan zadatka. Tvrtka koja drži do svojeg ugleda bi trebala prežaliti trošak slanja nekoliko brodova u potragu. Na taj način pokazuje koliko se brine o svojim zaposlenicima, ali i radi sebi marketing. Potraga je trebala biti bolje isplanirana i odrađena u samim počecima jer je tada i veća vjerojatnost da se ljudi i splav pronađu. S vremenom, vjerojatnost opada. To opet ne znači da se unesrećeni neće naći, već se neće naći na promatranom području. Za očekivati je pronalazak unesrećenih izvan promatranog područja odnosno potrebno je odrediti novu referentnu točku za traganje, a to je područje gdje su sateliti posljednji put snimili neidentificirani plutajući objekt, nalik na splav”, komentira Pero Vidan.

Upozorava da odgađajući traganje i prekidajući ga, curi vrijeme. To pak znači da se ponovno mijenjaju varijable vremena traganja, područja pronalaska itd. Objašnjava da uz veći protok vremena, vrijednosti se mijenjaju u vjerojatnosti, vremenu i prostoru. Potrebno je povećati inicijativu prema Francuskoj i SAD-u u da se potraga nastavi jer pomorci očito nisu nestali, oni su tu, ali ih je teško pronaći.

KAKO IZGLEDA SPLAV U KOJOJ BRODOLOMCI PREŽIVE I MJESEC DANA: Isplanirani su i najsitniji detalji, od sidra do porcija vode

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr