NAGODBA S USKOK-OM

LAŽIRALI NESREĆE I IZVLAČILI NOVAC OD OSIGURANJA: Njih 145 priznalo krivnju i nagodilo se; Šteta je 2 milijuna kn

U ovom slučaju je USKOK optužnicu podigao 30. prosinca 2016. te njome obuhvatio 147 osoba koje se teretilo da su se udružile u zločinačko udruženje i u sklopu njega varali osiguravateljske kuće na auto osiguranjima

Grupa koja je fingirala prometne nesreće te izvlačila novac od osiguranja nagodila se s USKOK-om. Kako piše Večernji list, njih 147 bilo je na početku optuženo, no na priznanje krivnje odlučilo ih se 145 te su sklopili nagodbu s USKOK-om.

Nagodbe su finalizirane kroz 23 presude, a dokaz u postupku policajca Tomislava Oremuša i odvjetnika Mislava Karlovca trebale su biti izreke tih presuda. No, to se nije dogodilo. Obrana odvjetnika Karlovca je u studenom 2020., na ročištu problematizirala sporazumne presude uz tvrdnju da se radi o nezakonitom dokazu.

Obrana je pojasnila da se u činjeničnom opisu djela sporazumnih presuda nalazi i ime odvjetnika Karlovca premda on nije presuđen, što znači da se krši njegova presumpcija nevinosti. Zato su tražili da se 23 presude izdvoje iz spisa kao nezakonit dokaz. Šefica sudskog vijeća Županijskog suda, Renata Pražetina Kaleb, odbila je taj zahtjev.

Smatrala je da se radi o zakonitim dokazima pa se odvjetnik Karlovac žalio Vrhovnom sudu. Žalba je također odbijena. U spisu ostaju presude po sporazumu koje obuhvaćaju 145 optuženika, što znači da suđenje protiv policajca i odvjetnika može biti nastavljeno u dogledno vrijeme nakon prekida od studenog 2020.

LAŽIRAO LIJEČNIČKE NALAZE KAKO BI PACIJENTI VARALI OSIGURANJE: Medicinski tehničar dobivao po 500 kuna, čokolade, skuter…

Objašnjenje Vrhovnog suda o presudama

Vrhovni sud pojasnio je zašto su 23 presude po sporazumu zakonit dokaz. U pojašnjenju objašnjava se da zakon propisuje kako je u presudi nužno pobliže opisati događaj koji u sebi sadržava radnje kaznenog djela koje je počinila osoba koja je proglašena krivom.

“Taj događaj, ovisno o konkretnim okolnostima, može uključivati i treće osobe koje tom odlukom nisu proglašene krivima. Prvostupanjski sud  pravilno je utvrdio i obrazložio da čitanjem izreka 23 presude ni na koji način neće biti dovedena u sumnju pretpostavka nedužnosti dvojice optuženika protiv kojih se vodi posebni kazneni postupak. Te 23 sporazumne presude se u pogledu krivnje i kaznene odgovornosti odnose isključivo i jedino na osobe koje su tim presudama proglašene krivima, a ne i na druge osobe koje su u činjeničnom opisu navedene samo imenom i prezimenom bez naznake da su oni postupovni sudionici u drugom kaznenom postupku.

Navođenje njihovih imena u sporazumnim presudama bilo je potrebno radi preciznog opisivanja i pravne kvalifikacije kaznenog djela. Takvo navođenje ne pretpostavlja njihovu krivnju koja će se utvrđivati u drugom kaznenom postupku. Tijekom rasprave, u kontradiktornom postupku, sud će ispitati u svojstvu svjedoka osobe koje su postigle i zaključile sporazum. Na taj će način sud razmotriti sve one činjenice koje se odnose na inkriminacije u odnosu na koje je 145 okrivljenika postiglo sporazum. Ovaj kazneni postupak je tek ušao u raspravnu fazu i ne postoje bilo kakve naznake da je raspravno vijeće unaprijed, prije donošenja presude, zauzelo stav o krivnji dvojice optuženika. Niti s te strane nije povrijeđena pretpostavka nedužnosti”, stoji u objašnjenju Vrhovnog suda u vezi presuda po sporazumima kao zakonitog dokaza.

POZNATI KIRURG IZ PULE UHIĆEN NA SVOM RADNOM MJESTU: Izmišljao je ozljede i godinama varao osiguranje

Varali osiguravateljske kuće

U ovom slučaju je USKOK optužnicu podigao 30. prosinca 2016. te njome obuhvatio 147 osoba koje se teretilo da su se udružile u zločinačko udruženje i u sklopu njega varali osiguravateljske kuće na auto osiguranjima. Poslije toga su na temelju fingiranih nesreća izvlačili novac, piše Večernji list. Od podizanja optužnice do početka suđenja je na optuženičkoj klupi ostao dvojac Oremuš i Karlovac.

Svi ostali, čak i prvooptuženi Stanislav Pavličić, kojeg je USKOK označio mozgom cijele operacije te organizatorom unosnog prevarantskog posla, priznali su krivnju i nagodili se s USKOK-om. Oni su uglavnom osuđeni na uvjetne kazne, rad za opće dobro i sporedne novčane kazne. Svima je oduzeta i nepripadajuća imovinska korist u iznosu od ukupno 1,6 milijuna kuna. U odnosu na Oremuša i Karlovca postupak je razdvojen, a optužnica je postala pravomoćna i tako je policajcu i odvjetniku počelo suđenje.

Prema navodima iz optužnice, Oremuš i Karlovac su imali svoju ulogu u zločinačkoj grupi koju je ustrojio Pavličić, inače automehaničar po zanimanju. Njega se teretilo da je od veljače 2014. do rujna 2015. okupio grupu ljudi koja je fingirala prometne nesreće i zatim naplaćivala štetu od osiguranja, pri čemu su oštetili osiguravateljske kuće za 2,1 milijun kuna. U inkriminirano vrijeme, Oremuš je radio u prometnoj policiji. Optuženi su duže vrijeme bili tajno praćeni i prisluškivani, a u optužnici USKOK tvrdi da je barem 20 sudara bilo iscenirano i to prije nego su otkriveni.

Varalicama nije uvijek sve išlo po planu

Policajac je bio zadužen da izlazi na očevide nesreća, a Pavličić je brinuo o tome da se nesreće dogode u vrijeme i mjestu koje Oremuš pokriva. Za te usluge je policajcu isplaćivao između 1.000 i 3.000 kuna po nesreći. Nakon očevida on bi na licu mjesta naplatio prekršaj, a novac za plaćanje prekršajnih kazni osiguravao je Pavličić. Kako piše Večernji list, nakon svake sume koje je poslije fingiranih nesreća isplatilo osiguranje i poslije “raspodijele plijena”, uzimao bi 10 posto. Taj iznos stavljao je sa strane za dodatne troškove.

Neki sudionici fiktivnih nesreća su taj novac uzimali za sebe, što znači da nije uvijek išlo sve po planu. Ono što su trebali napraviti jest plaćanje kazne pa se poslije morala platiti puna cijena prispjele kazne. Nakon što bi se dogodila nesreća osobe koje su vozile automobile su “nestale” i na njihova mjesta su došli drugi ljudi. S obzirom na to da je bila riječ uglavnom o lančanim sudarima, po nesreći se broj oštećenika penjao i do osam. Nakon što bi policajac Oremuš napravio očevid, sudionici lažnih nesreća dobivali su upute da se jave liječnicima. U njihovim ambulantama trebali su se žaliti na bolove u glavi i vratu te trebali reći sve potrebno ne bi li se prikupili dokumenti potrebni za naplatu osiguranja.

Odvjetnik Karlovac se za odvjetničke poslove brinuo, stoji u optužnici. On je u tu priču uvukao i neke svoje kolege jer je koristio njihove pečate i potpise. No, njegovi kolege nisu završili na popisu optuženih jer se na kraju ispostavilo da nisu znali da su to bile lažne nesreće, piše Večernji.

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr