Na Zagrebačkoj je burzi u ponedjeljak je ostvaren promet u iznosu od 14,014.675,92 kune, a vrijednost Crobex indeksa porasla je 1,13 posto, na 856,5 bodova. Najveći promet, 10,5 milijuna kuna, ostvaren je prodajom dionica Atlantske plovidbe, po čak 47,65 posto višoj cijeni, odnosno 48 kuna.
Značajnih 11,53 posto poskupjele su i dionice Dalmatinske banke - na 290 kuna, dok je cijena dionica Plive porasla 2,70 posto, na 475 kuna. Osim njih, poskupjele su još jedino dionice Podravke (za 0,64 posto, na 128,01 kunu) te one Plave lagune (za 0,02 posto, na 320,06 kuna).
Osim redovnih dionica Zagrebačke banke te Zagrebačke pivovare, čija se vrijednost nije mijenjala, sve su ostale dionice pojeftinile. Najveći pad cijene, od 7,45 posto, zabilježile su one tvrtke Končar elektroindustrija - na 37,01 kunu, a slijede 5,36 posto jeftinije dionice Riviera holdinga (70,03 kune).
Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) ostvareno je 713.711,45 kuna prometa, a vrijednost indeksa VIN porasla je 1,36 posto, na 342,3 boda. Najveći dio prometa, odnosno 522,3 tisuće kuna, ostvaren je u segmentu PIF-ova.
Trgovanjem Pravima ostvareno je 182,1 tisuća kuna, dok je u segmentu dionica, prodajom jedino dionica Ericsson Nikole Tesle, po 4,58 posto višoj cijeni, odnosno 160 kuna, ostvareno 9.280 kuna prometa.
U segmentu PIF-ova, u kojem su aktivne bile dionice svih sedam fondova, svoju cijenu nisu mijenjale dionice samo dva fonda (Pleter i Velebit). Porast cijene bilježe također dionice dva fonda - Slavonskog (za 7,66 posto, na devet kuna) te Expandie (za 0,56 posto, na 17,80 kuna), dok su cijene dionice preostala tri fonda danas pale.
Najviše, 0,86 posto, pojeftinile su one fonda Dom, na 16,16 kuna, a slijede 0,53 posto jeftinije dionice Središnjeg nacionalnog fonda, čija je cijena iznosila 16,91 kunu. Najmanju promjenu bilježe dionice fonda Sunce, čija je cijena pala za tek 0,13 posto, na 7,65 kuna.
Na Zagrebačkoj burzi prošloga je tjedna ostvareno 82.097.620 kuna prometa, pri čemu se glavnina trgovanja odnosila na prodaju obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Prodano ih je za 46,8 milijuna kuna i to po 1,50 posto višoj cijeni od nominale (od jednog eura). Vrijednost indeksa Crobex pala je 1,31 posto, na 847 bodova.
Prodajom dionica Dalmatinske banke po cijeni od 260,01 kuna ili 0,78 posto višoj ostvareno je 26,8 milijuna kuna prometa, dok je Plivinih dionica prodano za 4,05 milijuna kuna.
Cijena tih dionica pala je 2,83 posto, na 462,50 kuna. Dionice Zagrebačke banke dobile su na vrijednosti 0,72 posto, na 1400 kuna, a prodano ih je za 2,4 milijuna kuna. Od ukupno 17 dionica kojima se trgovalo prošloga tjedna na vrijednosti je dobilo njih šest. Najviše su poskupjele dionice Riviere holdinga, 12,12 posto, na 74 kune te dionice Splitske banke, 7,14 posto, na 75 kuna.
Na vrijednosti su pak najviše izgubile povlaštene dionice Zagrebačke banke serije B, 15,38 posto, na 550 kuna te dionice Hotela Rabac, 13,34 posto, na 25,15 kuna.
Na Varaždinskom je tržištu vrijednosnica prošloga tjedna ostvareno 9.718.348 kuna prometa, a vrijednost indeksa VIN pala je 1,26 posto, na 337,7 bodova.
U segmentu dionica najveći je promet, više od pet milijuna kuna, ostvaren prodajom dionica tvrtke Jadranka iz Malog Lošinja. Cijena tih dionica pala je devet posto, na 1092 kune. Dionica varaždinskog Autobusnog prometa prodano je za 1,5 milijuna kuna, a prodavale su se po 167,21 kunu. Na vrijednosti su najviše izgubile dionice Hotela Rabac, 67,04 posto, na 25,51 kunu te dionice splitske tvrtke Dalmacija-auto, 16 posto, na 42 kune. Najviše su pak poskupjele dionice Riviere holdinga, 10,77 posto, na 72 kune.
Najveći promet u PIF kotaciji ostvaren je prodajom dionica Dom fonda, više od milijun kuna. Prodavale su se po 0,93 posto višoj cijeni, odnosno po 16,30 kuna. Najviše su na vrijednosti dobile dionice fonda Pleter, 1,38 posto, na 11 kuna, dok je najveći pad cijene zabilježen kod dionica fonda Velebit, 1,17 posto, na 13,50 kuna. Prodajom "prava" po 40 posto od nominalne cijene ostvareno je 277,3 tisuće kuna prometa.
Na Tržištu novca Zagreb prošloga je tjedna potražnja i u noćnom i u dnevnom trgovanju značajno porasla, dok je ponuda novca pala. Takav odnos ponude i potražnje utjecao je i na cijenu novca, koja je oštro porasla.
U noćnom je trgovanju tijekom cijelog tjedna ponuda novca bila vrlo mršava, jedva da je bila dostatna za pokriće cjelokupne potražnje. To je za posljedicu imalo povećanje cijene novca, koja je u utorak dosegla čak deset posto.
Stoga je tjedna kamatna stopa skočila na 7,07 posto godišnje, tj. čak 4,5 postotna boda više nego tjedan ranije. U dnevnom je kreditiranju pomanjkanje novca na strani ponude te povećanje potražnje bilo još izraženije. Manjak na strani ponude iznosio i do 20 milijuna kuna.
Dodatno opterećenje uzrokovalo je traženje kreditora za povrat ranije odobrenih pozajmica. To je podiglo cijenu novca, tako da su novi opozivni krediti odobravani po cijeni od dva pa do čak deset posto, dok se cijena ročnih kredita kretala od pet posto (kreditor-osiguravajuće društvo) do 9,5 posto. Kreditori su pritom nerijetko tražili i povećanje kamate za kredite u korištenju. Prosječna je tjedna kamatna stopa u dnevnom trgovanju iznosila tako 5,09 posto, odnosno 1,32 postotna boda više.
