Ukupni gubitak portfelja smanjen je od početka provođenja mjera u svibnju, do početka studenoga 42 posto, a ukupni su dnevni gubitci tvrtki smanjeni 12 posto, sa 6,6 milijuna u svibnju, na 5,5 milijuna kuna u studenom, s tendencijom daljnjeg smanjenja u idućim mjesecima, navodi Vojković. Ističe da su objedinjavanjem državnog portfelja obuhvaćene dionice 420 društava.
O neažurnosti vođenja podataka o tim poduzećima, kaže Vojković, dovoljno govori činjenica da su na popisu bila i 43 društva koja su bila u stečaju i 143 koja ispunjavaju sve uvjete za stečaj. Temeljem zaključaka hrvatske Vlade od 3. studenoga, HFP će nakon inventure početi poduzimati daljnje akcije.
Analizom društava u kojima država ima svoje udjele, utvrđeno je da je za 321 društvo u kojem su prestale gospodarske aktivnosti, ili su prezadužena, jedina nužna mjera pokretanje stečajeva, kako bi bilo očuvano što je više moguće radnih mjesta. Od 11.400 zaposlenih procjenjuje se da će u preustroju tih tvrtki biti spašeno 7.000 radnih mjesta, rečeno je tada na sjednici Vlade.
U drugoj je skupini problematičnih tvrtki iz državnog portfelja 181 društvo koje ima znatne poteškoće u poslovanju. Njima je potrebna brza privatizacija odnosno financijska konsolidacija, a ne uslijedi li zaključenje nagodbe sa vjerovnicima, prijeti im pokretanje stečajnog postupka. U njima je zaposleno više od 31.700 radnika.
U trećoj skupini je 339 trgovačkih društava s ukupno 38.000 zaposlenika, od kojih 229 tvrtki posluje bez većih teškoća te ostali koji su stavljeni u režim posebne državne skrbi i to: 90 s područja turizma, 8 PIK-ova te 10 društava u sanaciji s područja industrije.
Istodobno je odlučeno da portfelj dionica i poslovnih udjela u tvrtkama, u kojima država ima manje od 25 posto, bude usmjeren na vraćanje ranijim vlasnicima, 200-ak tvrtki ide na burzu, dok će dionicama 500-ak tvrtki biti podmirene obveze Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva. U toj je skupini više od 1100 tvrtki. Za tvrtke u kojima država ima više od 25 do 50 posto, odnosno više od 51 posto dionica određivat će se postupci slučaj po slučaj, a jedna od aktivnosti je i restrukturiranje kroz stečaj.
Kao osnovne strateške odrednice, Vojković je iznio porast stranih ulaganja, izmjene zakona o privatizaciji u korist malih dioničara, kojih je od 600.000 ostalo sada oko 100.000, te transparentnost postupka.
Potpredsjednik Vlade i predsjednik upravnog odbora HFP-a, Slavko Linić - upitan za komentar izjave ministra gospodarstva Goranka Fižulića kako Ministarstvo želi znati i od Vlade očekuje potrebne odluke o privatizaciji pojedinih tvrtki - odgovorio je kako će predviđeni proračunski prihodi od privatizacije u idućoj godini biti od privatizacije HT-a, INA-e, HŽ-a i Croatia osiguranja.
- Pošto je to većina tvrtki iz resora Ministarstva gospodarstva, ministar (Fižulić) će dokazati da je godina dana ili 365 dana dovoljan rok da ostvari 12 milijardi kuna i uvjeren sam da će on to i učiniti.-
Inače, predstavljanje je nakon polusatnog čekanja zbog nedolaska "tehničara iz HFP-a", počelo i prosvjedom novinara o svrsi održavanja prezentacije kad je sve objavljeno u Jutarnjem listu, te činjenice da će im pisani materijali biti naknadno dostavljeni u redakcije.
