Prvi pokazatelji o izbornim rezultatima koje su objavile same stranke pokazuju da su tri najveće nacionalne stranke - Srpska demokratska stranka (SDS), Strana demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ponovno uspjele privući glasove značajnog dijela "svog" biračkog tijela.
No te tri stranke više neće moći vladati Bosnom i Hercegovinom bilo kroz formalne ili kroz neformalne koalicije kakvih smo se nagledali u proteklim godinama. Iako je SDS dobio potporu oko 40 posto birača u utrci za Narodnu skupštinu Republike Srpske, ta stranka daleko je od nekadašnje apsolutne većine, a vlada ovog entiteta lako može biti formirana koalicijom između umjerene Partije demokratskog progresa (PDP) i Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) dosadašnjeg premijera Milorada Dodika.
Posao reformistički orijentiranih stranaka može biti otežan činjenicom da je SDS-ov kandidat Mirko Šarović pobijedio u utrci za predsjednika Republike Srpske jer on ima ovlasti imenovati mandatara za sastav nove vlade. Šarović međutim neće moći tek tako "gurati" ono što se sviđa SDS-u jer bi mu se lako moglo dogoditi da kraj mandata dočeka slično kao i Nikola Poplašen koji je smijenjen s te dužnosti odlukom Visokog predstavnika "zbog ometanja provedbe Daytonskog sporazuma".
U Federaciji BiH stanje je kompliciranije no i u ovom slučaju razvidno je kako monopola SDA i HDZ-a na vlast više nema. Potpredsjednik SDA Sulejman Tihić tvrdi da je nakon izbora ova stranka ostala najutjecajnijom među Bošnjacima no ta formula za sada nema neku praktičnu važnost.
Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatko Lagumdžija kasno u nedjelju navečer prvi je objavio podatke koji ukazuju na konture novih parlamenata. Prema informacijama temeljenim na petini obrađenog biračkog tijela, u SDP-u očekuju kako će imati 50 od 140 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH - dvostruko više nego do sada. U ovoj stranci također drže kako će u Zastupničkom domu Parlamenta BiH imati čak do 22 od ukupno 42 mandata.
Nove vlade ni u Federaciji Bih neće dakle biti bez suradnje više stranaka. Za sada je izvjesno samo da sa HDZ-om i sa SDA neće nitko surađivati a sve ostale opcije su otvorene. Pri tom sve važnijom postaje Stranka za BiH Harisa Silajdžića koja je dobila više od 10 posto glasova ukupnog biračkog tijela i tako poboljšala svoju poziciju u odnosu na ranije izbore, vjerojatno upravo zahvaljujući udaljavanju od SDA. Sulejman Tihić u ime SDA odmah je izjavio kako njegova stranka želi suradnju sa svim "probosanskim strankama" a posebice sa Strankom za BiH no malo je vjerojatno kako će se Silajdžić odlučiti za takvo nešto.
Glavni tajnik Stranke za BiH Safet Halilović odbacio je mogućnost koaliranja s bilo kojom strankom no tu se vjerojatno radi o utvrđivanju pozicije za buduće međustranačke pregovore.
Predstavnici međunarodne zajednice u BiH za sada krajnje suzdržano prate pristizanje prvih izbornih rezultata zadržavajući se na konstatacijama kako je važno da su izbori protekli mirno i bez bilo kakvih nepravilnosti. Dojam koji se može steći iz neformalnih razgovora s njima jeste da oni i nisu tako razočarani iako bi naravno rado vidjeli SDS, SDA i HDZ u "ropotarnici povijesti". "Naprosto je proteklo premalo vremena otkako su se u susjedstvu dogodile važne promjene."
"Zbivanja u Hrvatskoj i Srbiji naprosto nisu još 'uhvatila korijena' među običnim ljudima u BiH", kaže visoki dužnosnik međunarodne zajednice u BiH. On je ipak uvjeren kako je BiH na pravom putu. "Mi smo se od početka zalagali za postupne promjene u ovoj zemlji i one se i zbivaju. Istina to ide sporo ali ide. Uostalom, revolucije se zbivaju samo u nedemokratskim društvima a mi želimo da BiH bude zemlja u kojoj će se promjene zbivati demokratskim sredstvima", kaže ovaj dobar poznavatelj stanja u BiH.
