Telegram analiza: Svi se pitaju može li Hrvatska, gledano s pravne strane, istupiti iz arbitražnog sporazuma
U Hrvatskoj sve političke opcije žele napuštanje sporazuma, dok iz Slovenije poručuju kako ga jedna strana ne može jednostrano napustiti
Postalo je sasvim jasno da je cilj hrvatske diplomacije i politike napustiti arbitražni sporazum sa Slovenijom koji je trebao odlučiti oko spora vezanog za Savudrijsku valu (Piranski zaljev). Pitanje je međutim, može li Hrvatska napustiti taj sporazum gledano s pravne strane.
To smo pitanje postavili profesoru emeritusu s mariborskog pravnog fakulteta Šimi Ivanjku. “Neposredno nije moguće prenijeti ovo na neki drugi sud, ali je moguće da se stranke ponovno dogovore da na osnovu dosadašnjeg sporazuma o arbitraži počinje novi postupak pred novim arbitražnim sudom”, tumači nam Ivanjko. Moguć je čak i prestanak arbitraže i riješavanje pitanja pred međunarodnim sudom za sporove, kaže mariborski profesor emeritus. To bi značilo da je postupak obustavljen.
Različita mišljenja pravnih stručnjaka
“S pravnog aspekta odgovora u ovom trenutku nema, povrijeđena su temelja prava, a Hrvatska je u povoljnijem položaju jer može tražiti najpovoljnije riješenje zbog povreda.”, kaže Ivanjko.
Odvjetnik za pomorstvo Mitja Grbec rekao je za Delo kako se “Hrvatska ne može jednostrano povući iz arbitražnog sporazuma”. Grbec smatra kako je potrebno razlikovati sastav suda o arbitražnom sporazumu i postupak arbitrae kao takav. Arbitraža je obvezujuća, smatra Grbec.
Potrebni su odgovori na mnoga pitanja
Ivanjko kaže kako treba temeljito razmotriti što je rečeno u razgovoru između suca Sekolnika i zastupnice Drenik. “Činjenica je da je došlo do povreda općih i konkretnih pravila arbitraže i da abitraža kao takva više ne može nastaviti bez odgovora na konkretna pitanja.”
Naš sugovornik smatra kako se druge institucije neće uključiti kao aktivan čimbenik koji je aktivno sudjelovao, no pomoći će u riješavanju situacije. “Ovime je obuhvaćeno mnogo političkih i međunarodnih subjekata, međutim EU, Europska komisija i Europski parlament ne mogu ništa konkretno odlučiti. Nisu nadležni za ovaj problem”.
Što će ovo značiti za autoritet institucije?
Ovo nije toliki pravni problem, koliko je problem autoriteta jedne institucije koja je postala sporna u posljednjih nekoliko godina, smatra Ivanjko. Ovime će arbitražno rješavanje sporova značajno izgubiti na kredibilitetu.
“Formalna odluka gdje ide granica za ekonomske odnose i nije toliko važna, to je bilo aktualno, a sada više nije toliko”, kaže Ivanjko i dodaje da su obje zemlje u EU i da postoji sloboda trgovine.
Konsenzus hrvatske strane
Rijetko se pamti ovakav konsenzus svih političkih opcija i institucija. Svi žele izlazak iz arbitražnog sporazuma, a ostaje za vidjeti hoće li to sa pravne strane biti moguće i kako će reagirati međunarodne pravne i političke institucije. Nema sumnje kako u ovom sporu blisko surađivali stranka i sudac u sporu i da je time proces duboko kompromitiran.
I najveća oporbena stranka HDZ je objavila kako će na sutrašnjem sastanku predsjednika Vlade Zorana Milanovića s predsjednicima klubova parlamentarnih stranaka inzistirati na tome da se Arbitražni sporazum stavi van snage. No, ne treba zaboraviti kako takav konzenzus postoji i u Sloveniji gdje inzistiraju kako promjenom suca Sekoleca, arbitraža nastavlja svojim tijekom.