Demokratski kandidat Albert Arnold Gore Jr. rođen je 31. ožujka 1948. u Washingtonu, u obitelji istaknutih političara (njegov otac bio je senator).
Završio je akademiju St. Albans i na sveuličištu Harvard diplomirao 1969. pravo s odličnim ocjenama te regrutiran u vojsku. Prvu godinu vojnog roka služio je u SAD-u, i tijekom tog dijela roka se 1970. oženio s Mary Elizabeth "Tipper" Aitcheson. U Vijetnam je poslan početkom 1971. i tamo je pet mjeseci radio kao vojni novinar u zrakoplovnim bazama Bjen Hoa i Long Bin. Nakon povratka u SAD nastanjuje se u Nashvilleu i počinje raditi kao novinar za "Nashville Tennessean". Istodobno studira religiju na Sveučilištu Vanderbilt i pravo (postdiplomski) na istom univerzitetu. On i supruga imaju četvoro djece, a najstarija kćer mu je 1999. rodila prvog unuka.
U politiku ulazi 1976. kao kandidat za Kongres SAD-a. Nakon pobjede na izborima, kongresmen je od 1976. do 1985., kad se kandidira na izborima za Senat i dobiva ih. Senator Gore je već za demokratsku nominaciju 1988. prikupio oko 3 milijuna glasova, a na poziv pobjedničkog kandidata Demokratske stranke Billa Clintona prihvaća potpredsjedničku kandidaturu i postaje 45. potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Angažirao se na zaštiti okoliša, potpori uvođenja moderne tehnologije i mnogim drugim pitanjima. Svoj raniji imidž "bezbojnog" političara uspješno je izmijenio tijekom predizborne kampanje, naročiti strastvenim poljupcem sa suprugom na pozornici stranačke konvencije pred okupljenim mnoštvom.
Po religijskom opredijeljenju južnjački baptist, za svog potpredsjednika je odabrao, prvi put u američkoj povijesti, Židova, senatora Josepha Liebermana, s kojim dijeli mnoga politička opredjeljenja (njih dvojica su bili među 10 demokratskih senatora koji su 1990. svojim glasovima podržali angažiranje republikanca Georgea Busha - oca njegova sadašnjeg protukandidata - u Zaljevskom ratu).
Ukoliko bude izabran, nastavit će s politikom koja je donijela Americi nezapamćen ekonomski uspjeh.
Na unutrašnjem planu, sproveo bi reformu školskog sustava na koju bi bilo potrošeno dodatnih 115 milijardi dolara. Pooštrio bi kontrolu oružja i podigao dob kad je dozvoljeno posjedovanje vatrenog oružja s 18 na 12 godina. Po pitanju abortusa zagovornik je ženinog prava da odlučuje, a dopustio bi financiranje pobačaja od strane zdravstvenog osiguranja ukoliko je život majke ugrožen.
Protivnik je zakona kojim bi se dopustili istospolni brakovi, ali podržava da istospolni parovi imaju neka prava slična onima iz bračne zajednice. Dopustio bi otvoreno homoseksualnim osobama služenje u vojsci. Samu vojsku bi modernizirao i ne bi je smanjivao, ali bi tražio mnogo racionalnije vojno korištenje proračunskih sredstava. Pokrenuo bi postupno smanjivanje poreza tijekom 10 godina, s mnogim olakšicama naročito na polju obrazovanja, i "gurao" bi otplatu cjelokupnoga nacionalnog duga do 2015.
Ukoliko bude izabran, najvjerojatnije će se opredijeliti za sljedeći sastav vlade: državni tajnik - Richard Holbrooke (ili George Mitchell ili Lee Hamilton); savjetnik za nacionalnu sigurnost - Leon Fuerth; odbrana - Sam Nunn ili Richard Danzig; financije - Lawrence H. Summers (ili Steve Rattner ili James Johnson); gospodarstvo - Alan Binder; rad - Donna Brazile; obrana - William Daley ili Donna Shalala; pravosuđe - Jack Quinn (ili Eric Holder ili Frank Hunger); zdravstvo - Ann Richards (ili David Kessler ili Tom Downey); obrazovanje - Jim Hunt (ili Tom Carper ili Bruce Reed); poljoprivreda - Charles Stenholm (ili Gary Condit ili Jill Long Thompson); trgovina - Norman Minetta (ili Alexis Herman, Peter Knight, Terry McAuliffe); zaštita okoliša - Kathleen McGinty (ili Parris Glendening, Kathleen Kennedy Townsend); unutarnji poslovi - John Kitzhaber (Roy Romer, Tim Wirth) i energetika - Tom Grumbly (T.J. Glauthier, Richard Bryan).
