Nije žena, a nije ni iz istočne Europe. Prvo neformalno glasovanje u Vijeću sigurnosti UN-a iznjedrilo je neočekivanog favorita za nasljednika Ban Ki-moona, Portugalca Antonija Guterresa. Na samom dnu liste od 12 kandidata za novog čelnika UN-a nalazi se hrvatska kandidatkinja Vesna Pusić.
Glasovanje je instruktivno i cilj mu je poslati signal kandidatima o šansama uoči pravog glasanja te natjerati dio njih da se povuku iz utrke, posebice ako su dobili crveno svjetlo od neke od stalnih članica UN-a koje imaju pravo veta. Kako će reagirati Vesna Pusić, ne zna se jer jučer do zaključenja izdanja nije bila dostupna za komentar.
Veleposlanici 15 država Vijeća sigurnosti u četvrtak navečer svakome od 12 kandidata dali su jednu od tri ocjene: “ohrabruje”, “obeshrabruje” i “bez mišljenja”. Guterres, bivši socijalistički premijer Portugala i UN-ov povjerenik za izbjeglice, dobio je dvanaest “ohrabrujućih” glasova i tri “bez mišljenja”. Tik uz njega smjestio se slovenski kandidat Danilo Türk s jedanaest “ohrabrujućih” glasova, ali su ga dvije zemlje “obeshrabrile”.
Vesna Pusić je dobila čak 11 “obeshrabrujućih” glasova, najviše među svim kandidatima. Navodno su dva glasa bila “ohrabrujuća” i dva “bez mišljenja”.
– Ovakav je rezultat malo iznenađenje, ali očito je i rezultat lobiranja u diplomatskim krugovima – na što Pusić nije mogla računati jer nema podršku Vlade. Znam koliko je to važno iz perioda kad smo lobirali za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti – kaže analitičar Vlatko Cvrtila.
No i da je bilo lobiranja, dodaje, rezultat bi vjerojatno bio tek malo bolji. Također, kaže da u jednadžbu po kojoj se bira tajnik ne ulaze toliko ni kvalifikacije ni simpatije, već je rezultat dogovora velikih sila.
Na pitanje bi li se Vesna Pusić sada trebala povući iz utrke, kaže: – Mislim da bi trebala. Ionako je rekla da će se sada posvetiti kampanji u Hrvatskoj.
S tim se stavom slaže i analitičar Žarko Puhovski, kojega su rezultati “ožalostili, ali ne i iznenadili”.
– Vesna Pusić ima način govora koji nije uobičajen za politički žargon ni kod nas ni u inozemstvu. Izražava se profesorski, a ljudi koji imaju moć ne vole se osjećati kao da se njima nešto tumači. Jednostavno je nisu prihvatili, bila je strano tijelo, a usto je i solirala – kaže analitičar Žarko Puhovski. Podršku Vlade nije imala, no Puhovski ide korak dalje.
– Nju je Vlada očito na neki način sabotirala – kaže. Na pitanje o dokazima, odgovora: – Nemam ih, ali drugačije ne mogu objasniti da su države koje su puno slabije imale bolji pristup ljudima u UN-u, poput Slovenije.
No s druge strane, neki analitičari puno su oštriji prema Vesni Pusić. Zamjeraju joj i skromnu biografiju kad je riječ o sudjelovanju u ozbiljnim međunarodnim misijama ili pak u upravljanju velikim sustavima.
– Nije uspjela unaprijediti rad Ministarstva, a takve se vijesti preko veleposlanika šire – kaže jedan analitičar. Na to se veže i koncept o samoodrživosti UN-a putem oslanjanja na male donatore, a to uostalom i nije portfelj glavne tajnice, već predmet dogovora svjetskih sila. Jače strane kandidature – mirovne misije UN-a i osnaživanje žena, što je agenda na kojoj je Pusić radila od preuzimanja MVP-a – očito nisu bili dovoljno jaki i uvjerljivi aduti. Prvi hrvatski ministar vanjskih poslova Davorin Rudolf kratko je sumirao stav.
– Vesna Pusić, za koju je Zoran Milanović rekao da je najbolja hrvatska ministrica vanjskih poslova? Da, iznenađuju me rezultati glasovanja. Iznenađuju me ta dva glasa podrške – kaže.
Dosadašnja favoritkinja, direktorica UNESCO-a Irina Bokova, zauzela je tek treće mjesto po broju ohrabrujućih glasova, ima ih devet, baš kao Vuk Jeremić iz Srbije te Srđan Kerim iz Makedonije. Slijede Helen Clark s Novog Zelanda, Argentinka Susana Malcorra i Slovak Miroslav Lajčak.
Na začelju, ali ispred Pusić, su Igor Lukšić iz Crne Gore, Moldavka Natalija German te bivša šefica UN-a za klimu iz Kostarike Christiana Figueres.
>> Tonu li s brodom Vesne Pusić i novci hrvatskih građana?
Njezin ego je nemjerljiv, mozda ga sad obuzda