Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NOVO ISTRAŽIVANJE

SADA SU I ZNANSTVENICI TO DOKAZALI: Evo zašto su vozači BMW-a, Audija i Mercedesa u prometu često bahatiji od drugih

Istraživanje finskog socijalnog psihologa Jana-Erika Lönnqvista provedeno na 1892 vozača automobila otkrilo je kako su vozači BMW-a, Audija i Mercedesa egocentrični, argumentirani, karakterno neosporni i neosjećajni muškarci, koji će zbog toga češće kršiti prometne propise

Uz pojedine marke automobila često se vežu stereotipi o osobnosti i vozačkim sposobnostima njihovih vozača. Tako se smatra da su vozači BMW-a, Audija i Mercedesa bezobzirni i bahati u prometu. Duboke predrasude o toj skupini vozača, osim policije, čije statistike oni redovito pune, privlače i psihologe sa Sveučilišta u Helsinkiju.

Jan-Erik Lönnqvist, profesor socijalne psihologije, imao je iste stereotipe o vozačima BMW-a, Audija i Mercedesa te se pitao uzrokuje li njihov limeni ljubimac da se ponašaju agresivno ili su to specifične vrste ljudi koji bi ionako kršili prometne propise, piše Autoklub.

“Primijetio sam da su oni koji prolaze kroz crveno svjetlo, ne propuštaju pješake i uglavnom voze nesmotreno i prebrzo, često oni koji voze brze njemačke automobile”, objasnio je Lönnqvist.

Bogatstvo maknuto iz popisa hipoteza

Ranija su istraživanja potvrdila da vozači skupljih automobila češće krše propise, ali to je uglavnom objašnjavano pretpostavkom da bogatstvo ima koruptivni učinak na ljude, odnosno tjera ih da puno troše i da se “pokazuju” odnosno da se neetički ponašaju u raznim situacijama. No, Lönnqvist se pitao jesu li određeni ljudi privučeni određenim automobila bez obzira na bogatstvo i jesu li ionako skloni kršenju propisa.

Čak 1892 vlasnika automobila odgovorilo je na njegova pitanja o automobilima, navikama potrošnje, bogatstvu, ali i osobnosti. Analizom odgovora s pomoću psihološkog modela “pet faktora” (otvorenost, savjesnost, neurotičnost, ekstraverzija, susretljivost), Lönnqvist je ustvrdio kako će BMW, Mercedes ili Audi voziti egocentrični, argumentirani, karakterno neosporni i neosjećajni muškarci.

“Te osobine ličnosti objašnjavaju želju za posjedovanjem proizvoda visokog statusa, a iste osobine objašnjavaju i zašto takvi ljudi krše prometne propise češće od ostalih”, kaže Lönnqvist i dodaje kako je novac ipak presudan faktor te da se vlasnici statusnih marki smatraju superiornima i vole to pokazati.

Savjesni ljudi također vole luksuzne jurilice

No, istraživanje je iznjedrilo i neočekivani rezultat. Naime, i savjesni ljudi također kupuju njemačke automobile visoke klase. Razlog tomu je što su oni u pravilu ugledni, ambiciozni, pouzdani, dobro organizirani, vode računa o sebi i svom zdravlju te su često uspješni u poslu.

“Poveznica se vjerojatno objašnjava važnošću koju pridaju visokoj kvaliteti. Svaka marka automobila ima specifičnu sliku, a vozeći pouzdan automobil šalju poruku da su i sami pouzdani”, objašnjava Lönnqvist.

Zanimanje za automobile visoke klase su kod savjesnih ljudi u jednakoj mjeri pokazivali i muškarci i žene, a kod onih koji su više posvećeni sebi interes su pokazivali samo muškarci. Lönnqvist ne zna zašto je to tako, no pretpostavlja da je to zbog različite percepcije automobila kao statusnog simbola kod muškaraca i žena. Lönnqvist vjeruje da bi još istraživanja metodom “pet faktora” moglo dovesti do boljeg razumijevanja razloga kupnje njemačkih luksuznih vozila.

“Bilo bi sjajno da su potrošači imali druge, održive načine prikazivanja svog statusa, a ne površnu potrošnju luksuzne robe poput njemačkih automobila, koja često ima negativne posljedice. Već primjećujemo kako vožnja električnim automobilima danas predstavlja pitanje statusa, a ne stvarnu brigu za okoliš, dok se SUV-ovi s visokim emisijama štetnih plinova među dobro potkoženima više ne smatraju cool”, zaključio je psiholog Lönnqvist.

Povratak na Net.hr