MOSKVA - Rusija je u srijedu pokrenula zračne napade na položaje Islamske države u Siriji nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin dobio jednoglasnu potporu ruskog parlamenta za intervenciju, javlja Reuters.
Moskva je Washington obavijestila o akciji samo sat vremena prije napada, rekao je jedan američki dužnosnik.
Čini se da su pogođene mete na području Homsa, ali ne u područjima koja drži Islamska država, dodao je. Rusko ministarstvo obrane ističe, međutim, da su meta napada vojni ciljevi Islamske države.
Putin je kazao da je jedini način za borbu protiv "terorista" u Siriji preventivno djelovanje. Ruska vojna intervencija na Bliskom istoku uključivat će samo ruske zračne snage i bit će privremena.
Područje Homsa ključno je za Asadovu kontrolu zapadne Sirije. Da to područje zauzmu pobunjenici, to bi značilo podjelu područja pod Asadovom kontrolom na dva dijela i razdvajanje Damaska od obalnih gradova Latakije i Tartusa, gdje Rusija ima pomorsku bazu.
Međunarodna koalicija predvođena SAD-om već je počela bombardirati Islamsku državu u Iraku i Siriji, no Putin je u ponedjeljak u UN-u ismijao te američke napore i istaknuo da je potrebna šira i bolje koordinirana koalicija da bi se porazilo militante.
"Vojni cilj naših operacija bit će isključivo pružanje zračne potpore sirijskim vladinim snagama u njihovoj borbi protiv ISIS-a", rekao je Sergej Ivanov, predstojnik ureda ruskog predsjednika.
Istaknuo je da će ruske misije biti ograničene a ne neograničene i isključio je mogućnost slanja kopnenih snaga.
"Kao što je naš predsjednik već rekao, korištenje kopnenih snaga je isključeno", rekao je.
Ankete pokazuju da ruski birači ne podržavaju dugu operaciju, jer još nisu zaboravili sovjetsku intervenciju u Afganistanu 1979-1989., u kojoj su poginule tisuće sovjetskih vojnika. Uz to, Moskva je upletena i u sukob u Ukrajini i teško je pogođena niskim cijenama nafte i zapadnim sankcijama.
Ivanov je kazao da je gornji dom ruskog parlamenta podržao vojnu akciju sa 162 glasa za i nijednim protiv nakon što je Asad zatražio rusku vojnu pomoć.
Ured sirijskog predsjednika to je potvrdio, kazavši da je Asad Putinu uputio pisani zahtjev i da Rusija povećava svoju vojnu potporu slijedom tog zahtjeva.
Ivanov je rekao da Rusija djeluje samo kako bi zaštitila svoje vlastite interese u Siriji, gdje u Tartusu ima pomorsku bazu iz sovjetskog doba i jedini izlaz na Mediteran.
"Govorimo isključivo o Siriji, a ne o ostvarivanju vanjskopolitičkih ciljeva ili ispunjavanju naših ambicija... nego isključivo o nacionalnim interesima Ruske Federacije", rekao je.
Ruska akcija neće biti neograničena, dodao je, no nije želio reći koji će zrakoplovi biti korišteni i kada.
"Operacije ruskih zračnih snaga ne mogu naravno trajati beskrajno dugo i bit će podložne jasno definiranim vremenskim okvirima."
Ruska odluka da intervenira u Siriji potaknuta je paničnim shvaćanjem da sirijska vlada gubi na bojišnici, kazali su diplomati i analitičari.
Kada je prije nekoliko mjeseci Kremlj vidio da se sirijske vladine snage povlače na nekoliko bojišnica brzinom koja ugrožava Asada, njegova najbližeg bliskoistočnog saveznika, tiho je odlučeno da se pošalju vojnici, oružje i oklopna vozila.
Putinov glasnogovornik rekao je da potpora ruskog parlamenta znači da će Moskva biti praktički jedina država u Siriji koja izvodi "legitimne" operacije na zahtjev "legitimnog predsjednika Sirije."
Zadnji put kada je parlament dao Putinu dozvolu za slanje vojnika u inozemstvo, potrebnu po ruskim zakonima, Moskva je prošle godine anektirala Krim.