Premijer Andrej Plenković u Bruxellesu se danas sastao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Potom se obratio novinarima. Tema izvanrednog summita EU u Bruxellesu bila je energetika pa je i premijer najprije govorio o tome.
''Završilo je još jedno izvanredno Europsko vijeće posvećeno temama energetike, hrane, obrane i Ukrajine. Glavna tema bilo usuglašavanje članica oko šestog paketa sankcija. Usuglasili smo se i još jednom pokazali jedinstvo EU'', kazao je hrvatski premijer na početku.
'Ideja je da Hrvatska postane regionalni energetski HUB'
''Dogovoreno je da režim uvoza naftnih derivata do kraja ove godine bude postojeći za sve, a ovaj režim stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine. Na liste restriktivnih mjera bit će uvršteno još nekoliko osoba, Sberbanka je uključena. Možemo reći da je EU dana još jednom pokazala jedinstvo'', rekao je.
''Što se tiče Hrvatske, ono što je posebno važno, cijela ideja je bila da Hrvatska postane regionalni energetski HUB. Na tom tragu možemo biti izrazito zadovoljni jer će kapaciteti i nova ulaganja u povećanja kapaciteta LNG terminala omogućiti Hrvatskoj, ne sam nacionalnu sigurnost opskrbe nego i doprinos čitavom EU naporu napuštanja fosilnih goriva iz Rusije”, dodao je Plenković.
'Hravtska koristi trenutak za zaštitu nacionalnih interesa'
Plenković je istaknuo da je Hrvatska detaljno izvijestila Europsku komisiju o kapacitetima jadranskog naftovoda kojim se trenutno može prevoziti 11,4 milijuna tona nafte.
''Taj kapacitet se na godišnjoj razini može dići do 25,6 milijuna tona. To znači da bismo omogućili dovoljnu količinu dostave nafte za Mađarsku i Poljsku. To je prilika da se JANAF u pregovorima pozicionira i da kapitaliziramo položaj Hrvatske i Krka. Mi smo stvari stavili na stol onakve kakve jesu'', rekao je Plenković.
Rekao je i da postoje planovi investiranja u nadogradnju postojećeg broda LNG Hrvatska kojom bi se podigli kapaciteti s 2,6 milijardi kubika na čak 6,1 milijardu kubika ukapljenog plina.
''Hrvatska ovaj trenutak koristi ne samo za zaštitu nacionalnih interesa nego i za preuzimanje regionalne uloge'', rekao je.
Komentirao i izjavu premijerke Srbije
Plenković je komentirao i izjavu srpske premijerke Ane Brnabić da je Hrvatska etnički najčišča zemlja Europe.
''Hrvatska poštuje prava nacionalnih manjina. Potpredsjednica Vlade je Anja Šimpraga, bio je Boris Milošević, prisustvo svih predstavnika manjina kontinuirano u različitim segmentima vlasti govori kakva je naša politika. Politika rješavanja otvorenih pitanja, politika istine, politika procesuiranja ratnih zločina, politika pronalaska nestalih. Teze o tome da je Hrvatska etnički čista su smiješne. Da jesmo niti bi oni bili u Saboru niti bi sudjelovali u vlasti. Naša politika je politika uključivanja, tolerancije i pomirbe, ali prije svega putem istine. Bez istine teško da možemo ići naprijed nakon velikosrpske Miloševićeve agresije na Hrvatsku'', poručio je.
'Ako Milanović vodi takvu politiku, to je sramota'
Štos e tiče invazije na Ukrajinu, Plenković je ponovio da treba biti na pravoj strani povijesti. Osvrnuo se i na izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića o ratu u Ukrajini.
''Vodimo politiku u interesu Hrvatske i pravde, ne vodimo politiku koja bi trebala ići na ruku agresora, odnosno Rusije. Ako je on vodi, to je velika šteta i sramota za Hrvatsku”, kazao je.
Govoreći o višim cijenama goriva za strance u Mađarskoj, Plenkovič je ustvrdio da je to kršenje prava koje će pasti na sudu.
''Nije samo stvar Mađarske, ima nekoliko zemalja koje su u potpunosti ovisile o energentima iz Rusije. Zato i nije otvarana tema plina, jer nema alternative. Zato je i taj tranzicijski period, ali on će trajati ograničeno'', rekao je premijer u Bruxellesu.
