Najmanje su dvije osobe poginule u neredima koji su izbili u Novoj Kaledoniji nakon što je francuska Nacionalna skupština odobrila sporne reforme o mogućnosti glasanja i usto više političkog utjecaja za više tisuća francuskih građana na tome pacifičkom teritoriju, što je razgnjevilo pristaše neovisnosti.
Francuski su mediji, pozivajući se na visokog povjerenika Nove Kaledonije Louisa Le Franca u srijedu izvijestili o dvoje mrtvih. U neredima je ozlijeđeno nekoliko stotina ljudi.Ranije je francusko Visoko povjerenstvo objavilo da je nakon druge noći prosvjeda i vandalizma uhićeno više od 130 osoba.
Francuski ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin televiziji RTL je rekao da je jedna osoba ustrijeljena, no da je nije upucao policajac. Dodao je da bi se točne okolnosti uskoro trebale razjasniti. U početku nije bilo informacija o pogibiji druge osobe. "U demokraciji ne smije biti nasilja. Mora postojati apsolutni mir", rekao je Darmanin, kazavši i da su u neredima teškim streljivom i sjekirama napadnute policijske postaje. Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je krizni sastanak u povodu situacije u Novoj Kaldoniji.
Neredi su počeli u ponedjeljak dok je Francuska raspravljala o planiranom zakonu koji bi tisućama francuskih građana na arhipelagu u južnom Pacifiku dao pravo glasa i stoga više političkog utjecaja. Nacionalna skupština u Parizu usvojila je reformu tijekom noći, s 351 glasom 'za' i 153 protiv.
Oko 60 policajaca ozlijeđeno je u neredima, ali njihova "predanost i profesionalnost" su za svaku pohvalu, reklo je povjerenstvo u srijedu. Zapaljene su brojne zgrade, uključujući škole. Planirani bijeg iz zatvora u glavnom gradu Noumée je spriječen, dodaje se.
Na snazi je policijski sat tijekom noći, a stanovnici su zamoljeni da tijekom dana ograniče kretanje, navodi povjerenstvo. Na snazi je i zabrana okupljanja, prodaje alkohola i nošenja oružja. Zračna luka je bila zatvorena.
Za Pariz je Nova Kaledonija važna geopolitički, vojno, ali i zbog svojih nalazišta nikla. Područje s oko 270.000 stanovnika steklo je veliku autonomiju sporazumom iz Noumee. Otok se nalazi nekih 1200 kilometara istočno od Australije.
Stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske na svakom od tri referenduma o neovisnosti 2018., 2020. i 2021. godine. No, pokret za neovisnost bojkotirao je posljednje glasovanje i najavio da neće prihvatiti rezultat.
POGLEDAJTE VIDEO: Traje potraga za zloglasnom 'Muhom' koji je ubio dvojicu policajaca
