STUDIJA

Čini se da stvarno stoji ona tvrdnja da u krevet ne bismo trebali ići ljuti. A znanstvenici napokon imaju odgovor zašto

Piše: Vlatka Ernečić / Vrijeme: 20:04 01.12.2016 / Rubrika:
Foto: dima_sidelnikov/thinkstock
0
0 dijeljenja

Nalazi bi mogli poslužiti i za otkrivanje učinkovitog načina liječenja PTSP-a

Svima nam je dobro poznata ona izreka da u krevet nikad ne bismo trebali ići ljuti, jer će nam negativne osjećaje tako biti teže izbrisati. A sada su znanstvenici pronašli dokaze za ovu tvrdnju, piše The Guardian.

Studija objavljena u magazinu Nature Communications tvrdi kako, prilikom spavanja, naš mozak prepoznaje načine na koje pohranjujemo negativne emocije, zbog čega je takve negativne asocijacije kasnije puno teže izbrisati.

“Prema našem mišljenju, da, ova je stara izreka zaista na neki način istinita”, tvrdi Yunzhe Liu, koji je ovo istraživanje proveo na Sveučilištu Beijing Normal, a trenutno radi na Sveučilištu u Londonu. “Stoga predlažemo da svaku razmiricu i svađu razriješite prije odlaska u krevet i nemojte zaspati ljuti”, dodaje.

Korisno za buduća liječenja

A ovi bi nalazi mogli biti korisni i za buduće liječenje određenih poremećaja, poput primjerica PTSP-a, tvrde autori.

Ova je studija provođena tijekom dva cijela dana, a znanstvenici su koristili psihološku tehniku poznatu kao ‘misli/ne misli’, kako bi testirali koliko uspješno 73 muška studenta mogu potisnuti vlastita sjećanja.

Studente su prvo naučili kako povezati fotografije neutralnih lica sa uznemirujućim fotografijama na kojima su ozljeđeni ljudi, uplakana djeca ili leševi. Zatim su im ponovno pokazali fotografije i rekli im da ili aktivno razmišljaju o onim uznemirujućim fotografijama ili da izbjegnu razmišljati o njima. S obzirom da se to dogodilo samo 30 minuta nakon što su im prvotno pokazali uznemirujuće fotografije, ispitanici su 9 posto manje pamtili fotografije o kojima su odlučili ne razmišljati, u usporedbi s kontrolnim fotografijama (lica) – odnosno, znanstvenici su zaključili kako je u određenoj mjeri došlo do potiskivanja.

Nove metode i studije

No, kad su isti taj eksperiment proveli 24 sata nakon početkog učenja i prikazivanja fotografija, odnosno nakon što su svi ispitanici prespavali noć, tek se 3 posto studenata manje moglo prisjetiti fotografija.

Skeniranjem mozga znanstvenici su ponudili razlog zbog kojeg je teže zaboraviti na neugodna sjećanja nakon što ih jednom prespavamo – naime, nova sjećanja bila su prisutna u dijelu mozga povezanom s hipokampusom, odnosno u centru memorije, a tijekom noći sjećanja su se više približila korteksu mozga.

Autori ipak upozoravaju kako je ova studija provedena na zdravim ispitanicima, zbog čega onu teoriju da će se rezultati moći primijeniti i na ljude oboljele od PTSP-a treba detaljnije istražiti. No, u budućnosti, ovi bi rezultati svakako mogli poslužiti pronalasku učinkovitijih načina liječenja PTSP-a, ali i sličnih poremećaja.

“Smatramo da bi tehnika ‘rekonsolidacije’ mogla biti korisna, jer ćemo prvo probuditi neko sjećanje, a zatim ćemo ga pokušati potisnuti”, objašnjava Liu, referirajući se na tretman kojim se neka stara sjećanja ponovno pobuđuju pomoću određenih lijekova ili pomoću promjena u ponašanju.

Piše: Vlatka Ernečić / Vrijeme: 20:04 01.12.2016 / Rubrika:

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr