NISU RIJETKOST

Imate manjak energije i glavobolju? Ovo su autoimune bolesti za koje bi žene trebale znati

Piše: Eva Benedik / Vrijeme: 10:06 08.10.2016 / Rubrika:
0

Bolni zglobovi, kožni ekcemi, glavobolje, manjak energije, probavne smetnje, su problemi koji znaju brinuti ali ih već nekako, barem na neko vrijeme, riješimo pa mislimo da nisu tako važni niti opasni

Ali ako se simptomi stalno javljaju i nema im nekog određenog uzroka, oni mogu biti puno ozbiljniji zdravstveni problem. Svi ovi simptomi mogu biti rani znakovi autoimunih bolesti koje su u velikom porastu i pogađaju uglavnom žene. Oko 80 posto bolesnih su žene. Ulcerozni kolitis, Chronova bolest, Hashimoto, su autoimune bolesti za koje ste možda čuli ali ne znate što znače. Autoimune bolesti česte su koliko i karcinom i srčane bolesti ali se o njima puno manje priča.

Ovo nisu rijetke bolesti

O autoimunoj bolesti se govori kada naš imunološki sustav koji je predviđen da napada samo vanjske napadače, počinje napadati vlastite stanice u tijelu. Reumatoidni artritis javlja se kada imunološka antitijela napadaju zglobove, uz veliku bol i otečenost. Hashimoto je autoimuno stanje štitnjače koje izaziva umor, depresiju i dobitak na težini. Ulcerozni kolitis i Chronova bolest nastaju kada je probavni trakt upaljen. Lupus je bolna autoimuna bolest koja zahvaća cijelo tijelo. Ove bolesti nisu rijetke. Statistike kažu da u Americi od njih boluje 23.5 milijuna ljudi i da obično pogađa žene već od rođenja.

Kako to da se tijelo okreće protiv nas? I zašto kod žena više nego kod muškaraca? Na ova pitanja teško je odgovoriti. Neka istraživanja sugeriraju da treba kriviti hormone, estrogen i androgene koji se povezuju u receptore u imunološkim stanicama ali se ne zna kako njihova interakcija vodi do autoimunih disfunkcija.

Postoje genetske predispozicije za ove bolesti

Ljudi imaju i genetske predispozicije za autoimune bolesti ali liječnici smatraju da je to važno u vrlo maloj mjeri. Važnije bi bilo ustanoviti što te gene pokreće. Svakako okoliš i način života. Postoji 5 glavnih teorija o tome što uzrokuje autoimune bolesti. Najklasičnija je teorija higijene, koja smatra da ako smanjujemo izlaganje klicama uz pomoć svih antibakterijskih sredstava, naš imunološki sustav izbačen je iz ravnoteže.

Razaramo mikrobiom crijeva

Druga je teorija mikrobioma. Bakterije u crijevima reguliraju imunološki sustav. Mikrobiom crijeva razaramo na mnoge načine, uzimanjem antibiotika i raznih sredstava protiv boli uz puno rafinirane i procesuirane hrane. U ekstremnim slučajevima događa se sindrom propusnog crijeva (leaky gut) što je treći mogući uzrok autoimunih bolesti. Stanice koje prekrivaju probavni trakt debele su jedan sloj, a 70 posto imunološkog sustava je iza njih. Ako se te stanice oštete, sloj postaje propusan pa se javljaju propusna crijeva. Sustav je iznenada direktno izložen svim stvarima koje jedemo i lijekovima koje uzimamo i postaje osjetljiv na stvari na koje prije nismo bili.

Hormon stresa igra veliku ulogu

Postoji i veza manjka D vitamina i autoimunih poremećaja, a smatra se i da kortizol, hormon stresa ima glavnu ulogu kod ovih bolesti. Ako se ove bolesti dovoljno brzo ustanove, mnoge se mogu riješavati bez lijekova. U prvom redu treba izbaciti što je moguće više stresa iz života, ne jesti hranu koja može izazvati upale kao gluten, mliječni proizvodi i šećer. Treba pokušati održavati što zdraviji crijevni mikrobiom i znati što treba jesti.U ranoj fazi autoimune bolesti ne budu ispravno dijagnosticirane pa se ljudima kaže da su u stresu ili depresivni. Osjetite li u tijelu bilo što što nije kao treba, nemojte to ignorirati. Opišite liječniku što osjećate.

Piše: Eva Benedik / Vrijeme: 10:06 08.10.2016 / Rubrika:

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr