Panipat, mjesto gdje vaša odjeća umire i reinkarnira se u nešto drugo

Image
Foto: thinkstock, kurmyshov

Jeste li se ikada upitali što se događa s vašom odjećom kada je donirate humanitarnim udrugama ili bacite u reciklažu?

19.7.2017.
15:00
thinkstock, kurmyshov
VOYO logo

Iako je spori ritam modnih promjena prestao još u 15. stoljeću, ključnu je ulogu ipak odigrala industrijalizacija. Ona je imala puno jači utjecaj na društvo i u potpunosti ga transformirala u društvo masovne potrošnje.

"Tu dakle nastaje karakterističan krug: što se brže mijenja moda, to stvari mogu postati jeftinijima, a što one postaju jeftinijima, događaju se brže promjene mode, koje potiču potrošače i prisiljavaju proizvođače", tvrdi Iva Odak u znanstvenom radu 'Moda u društvu: suvremena sociologijska tumačenja'.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Životni put odjeće

Image
Foto: thinkstock, bokan76
Image
Foto: thinkstock, bokan76

Ljudi puno više troše na stvari koje im nisu potrebne jer modom upravlja ekonomska logika koja je "izbacila svaki ideal trajnosti," smatra francuski filozof Lipovetsky "a proizvodnjom i potrošnjom upravlja pravilo prolaznosti." Dakle, industrija mode proizvodi odjeću namijenjenu sezonskoj upotrebi nakon čega se ili uništi ili baci jer prestaje vrijediti.

Huffpost piše da su "2013. Amerikanci odbacili 1.5 tona odjeće i drugog tekstila od čega je 85 posto završilo na smetlištu." Usporedbe radi, Hrvatska je prema 'Statističkom ljetopisu 2016.' pet tona odjeće bacila u otpad od kojih je tri bilo predano na recikliranje. Izuzetno zabrinjavajući podatak s obzirom na to da roba svojom razgradnjom otpušta toksine i stakleničke plinove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isti članak Huffposta zato predlaže da se odjeća ili pokloni humanitarnim udrugama ili pokloni dalje. Međutim, takva je odjeća uglavnom u lošem stanju te se prodaje posvuda po svijetu kako bi se iskoristila u druge svrha, a većina završava u gradu Panipat na sjeveru Indije.

Image
Foto: thinkstock, despotodstiga
Image
Foto: thinkstock, despotodstiga

Odjeća se tamo prvo razvrstava prema boji, potom se s nje uklanja sva dugmad, a tek onda odlazi u stroj koji je trga na manje dijelove. "Tri tone odjeće otprilike proizvede tonu i pol prediva koji se potom koristi za tkanje tkanina od kojih se najčešće izrađuju deke", piše BBC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ashwini Kumar, vlasnik jednog takvog pogona, govori da se te deke "koriste nakon katastrofa, zbog čega ih možete vidjeti svugdje po svijetu nakon tsunamija, ciklona ili potresa."

Rad u pogodnu

Digitalni je magazin Aeon kratkim videom pridonio osvjetljavanju životnog vijeka odjevnih predmeta. Njime nas vode zaposlenice jednog pogona opisujući pri tom svoje viđenje svijeta kroz odjeću s kojom su u svakodnevnom doticaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Zanima me kako žene nose tu odjeću. Neka me odjeća nasmije. Znamo imati hlače toliko velike da unutar njih može stati četvero ljudi. Što jedu ti ljudi da su toliko debeli?!" rekla je jedna dok su druge na pitanje o razlozima otkupa odjeće odgovorile kako "svi tvrde da odjeća dolazi ovdje jer na Zapadu vlada nedostatak vode. Voda je podjednako skupa kao što je odjeća za ljude ovdje. Zato odjeću nose nekoliko puta i onda je bace. To je ono što svi kažu i to uvijek čujem! Tko zna, možda ne vole prati svoju odjeću pa je bace."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Video traje svega 13 minuta, a u toj maloj minutaži iznosi sav sjaj i bijedu životnog ciklusa odjeće. Odjeće koja se s polica dućana taloži na policama naših ormara da bi završila u tvornicama koje ju prerađuju, među ženama koje ne shvaćaju hiperprodukciju i opsesivnu kupovinu.

Toma
hABAZIN VS. mAGYAR
Versailles
Senorita 89
Brak na prvu
default_cta
Samit
Još jedna runda
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
default_cta
Nado
Otok iskušenja
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
default_cta
VOYO logo