BIZARNA STVORENJA

STRAŠNA ČUDOVIŠTA IZ DAVNINA: Top 10 nevjerojatnih drevnih životinja koje je teško i zamisliti

Znanstvenici često otkrivaju neobične i intrigantne fosile, ali neki su nalazi spektakularniji od drugih.

Nedavna otkrića uključuju ljigavog hermafrodita sličnog pužu golaću koji izlučuje odvratnu sluz, organizam u obliku balona sa šiljastim tijelom, te tajanstvene guštere.

Jedna čudna životinja čak podsjeća (paleontologe barem) na glumicu Natalie Portman. Drugi su jednako čudni i zanimljivi, a nekoliko od ovih deset nevjerojatnih drevnih životinja preokrenulo je naglavce znanstvena uvjerenja, istodobno proširivši znanje o životu koji je postojalo prije više milijuna godina, navodi Listverse.

10. Grabežljivi kitovi

Predak današnjih kitova usanaFoto: afp

Novi dokazi koje pružaju 3D skeniranja digitalnih simulacija fosiliziranih zuba kitova usana pokazuju da u prošlosti ti kitovi nisu bili blagi divovi koje danas poznajemo. Usta suvremenih kitova usana sadrže ‘zube’ poput čekinja koji služe za lov planktona i male ribe. No njihovi su drevni pretci bili opremljeni izuzetno oštrim zubima.

Prema Erichu Fitzgeraldu, višem kustosu paleontologije kralježnjaka u Muzeju Victoria, “ovi rezultati prvi su pokazali da su stari kitovi usani imali izuzetno oštre zube s jednom funkcijom – rezanje mesa svog plijena”. Prije se smatralo da su ti drevni zubati kitovi zatvorili čeljust i koristili zube kako bi izvukli plijen iz oceana, što je dovelo do razvoja današnjeg oblika filtriranja hrane. No više se ne vjeruje da je to slučaj.

9. Pectinatella magnifica

Ne jedna životinja, već kolonija stotina živih bićaFoto: Wikimedia

Pectinatella magnifica, također nazvana veličanstvena mahovnjača, je smeđkasto-sivi hermafrodit ispunjen sluzi s teksturom poput ananasa i neobičnim oblikom poput mozga. Vrsta je nedavno pronađena u kanadskoj Izgubljenoj laguni u Stanley Parku, Vancouver. Celina Starnes iz Ekološkog društva Stanley Park zaronila je u lagunu, gdje je izvukla jednu od životinja s mjesta skrivanja. Starnes je rekla da stvorenje djeluje kao da je od želea.

Osim čudnog izgleda, ova mahovnjača ima još nekoliko bizarnih osobina. Svaki od naizgled jedinstvenih organizama zapravo je kolonija koja se sastoji od stotina bića, zooida, od kojih je svaki manji od milimetara. P. magnifica je hermafrodit i može se reproducirati aseksualno ako se klaster njezinih stanica odvoji.

Prije ovog otkrića, smatralo se da P. magnifica postoji samo istočno od rijeke Mississippi. Nitko ne zna jesu li mahovnjače oduvijek živjele u Vancouveru jer do nedavno nisu bile dokumentirane, ili su došle do Kanade nakon što su klimatske promjene rezultirale toplijim temperaturama.

Mahovnjače postoje barem 470 milijuna godina i hrane se algama koje filtriraju iz vode. Mogu biti opasne za okoliš i poremetiti ravnotežu slatkovodnih ekosustava, ali isto tako često začepe cijevi. Poznate su i po tome što ostavljaju debeli premaz sluzi za sobom nakon što se rukuje njima.

8.Eusaurosphargis dalsassoi

Umjetnički prikazFoto: T. Scheyer/Palaeontological Institute and Museum/University of Zurich, Switzerland

Umjetnikova crtež guštera Eusaurosphargis dalsassoi, koji se temelji na cjelovitom fosilu ovog drevnog stvorenja, pokazuje gmaza sa zaobljenim tijelom, naglašenim repom i redom šiljaka uzduž leđa. Podsjeća na današnjeg armadilo guštera.

Ova oklopljena životinja nije plivala dobro, a vjerojatno ni uopće nije. Vjerojatno se radilo o kopnenoj životinji. Fosil je pronađen u švicarskim Alpama, što dodatno negira raniju teoriju o vodenoj prirodi stvorenja. Dvadeset centimetaar dug fosil, možda i od mlade životinje, sugerira da je gušter puzao po ‘paukolikim kandžama’ na nogama s krutim zglobovima. Način kretanja kao i boja životinje isto tako ukazuju na kopneno a ne na vodeno stanište.

7. Nidelric pugio

Fosil ‘šiljastog balona’Foto: Derek Siveter/Oxford University

Čudna životinja oblika balona koju štiti ‘vanjski kostur’ naoružan šiljcima otkrivena je u Kini. Ovaj 520 milijuna godina star fosil chancelloriidae u obliku “zgniječenog ptičjeg gnijezda” obećava napredak znanja znanstvenika o drevnom životu mora. Dužine malo više od 9 centimetara, ovaj primjer Nidelric pugio spljošten je u svoj sadašnji “zgniječeni” oblik tijekom fosilizacije.

Vrsta je imenovana u čast pokojnog profesora Richarda Aldridgea, paleontologa i ornitologa koji je radio na Geološkom odsjeku Sveučilišta u Leicesteru. Dr. Tom Harvey sa Sveučilišta u Leicesteru rekao je kako je ovaj rijedak fosil vrijedan jer pokazuje “koliko su čudni i različiti oblici ranih životinja”.

6. Misteriozni gušteri

Dva drevna guštera zarobljena u jentaru predstavljaju tajne zbog suprotnih razloga. Jednom je poznato mjesto podrijetla, ali ne i identitet; drugome je poznat identitet, ali ne i mjesto podrijetla.

Fosil prvoga sastoji se samo od obrisa: koža je netaknuta, ali unutarnji organi su “izgubljeni u vremenu”. Pronađeno je u fosilima bogatoj dolini Hukawng u Mijanmaru. Zbog nepostojećih iznutrica znanstvenicima nije jasno da li je riječ o “repašu, gekonu ili nečem drugom”, rekao je Kelsey Jenkins, diplomski student na Sveučilištu Sam Houston, priznajući da je fosil “zagonetka”.

Drugi fosil, koji je godinama sjedio u kanadskom muzeju bez ikakve dokumentacije, je gekon. Njegova koža, kostur i karakteristični prsti i kandže jasno potvrđuju njegov identitet. Ono što nije sigurno je gdje mu je bio dom. Istraživači se nadaju da će kemijska analiza jantara povezana s uzorkom i paukom zarobljenom unutar fosila pružiti tragove o mjestu podrijetla. Sastav jantara ukazuje na tropski okoliš.

5. Chilesaurus diegosuarezi

Rekonstrukcija izgleda neobičnog dinosauraFoto: Wikimedia

Teško je zamisliti ‘vegetarijanskog’ T-rexa, ali jedan od rođaka ovog monstruoznogh dinosaura, Chilesaurus diegosuarezi, konzumirao je samo biljke. Imao je i druge bizarne osobine. Na primjer, posjeduje obilježja brojnih drugih prapovijesnih stvorenja. Veličine konja C. diegosuarezi bio je najbrojnija životinja prije 145 milijuna godina u području sadašnje čileanske regije Aysen. Fernando Novas iz prirodoslovnog muzeja Bernardino Rivadavia u Buenos Airesu smatra kako je ova životinja nevjerojatna.”Ne znam kako je evolucija dinosaura proizvela ovu vrstu životinje, kakvi su točno ekološki pritisci djelovali”, priznaje.

Kosti desetak životinja pronađene su pokraj jezera General Carrera u južnom Čileu. Četiri uzoraka gotovo su u potpunosti sačuvana. Nekoć mesojedi poput tiranosaua, velociraptora i drugih teropoda, C. diegosuarezi promijenili svoju prehranu i postali biljojedi, što je vidljivo po njihovom rogatom kljunu, ravnim zubima, malom glavom i vitkim vratom, potpuno drugačijim od glave i vrata tipičnih za mesojede.

Chileesaurus diegosuarezi iamao je prednje udove više poput alosuara, iako s dva zakržljala prsta umjesto oštrih kandži. Njegova bizarna mješavina značajki ukazuje na to da je “ekstremni primjer mozaika konvergentne evolucije, gdje se različiti dijelovi životinje prilagođavaju okolišu na istom putu kojeg su preuzela druga bića”.

4. Tokummia katalepsi

Bizarni morski lovacFoto: Twitter

Valjana, polukružna ljuska na stražnjoj strani čudnog, segmentiranog tijela poput puža golaća s antenama i valovitim, rebrastim tkivom na doljnjoj strani; hrpa segmentiranih nogu koja mu omogućuje hodanje po oceanskom dnu; te udovi poput kandži na stražnici čine Tokummia katalepsis stvarno bizarnim morskim stvorenjem.

Pronašao ga je 2017. godine tim paleontologa sa Sveučilišta u Torontu i Muzej Royal Ontario, a fosil ovog starog stvorenja pomaže bolje objasniti čeljusnike, životinje opremljene velikim čeljustima, koje uključuju muhe, mrave, rakove i stonoge.

Čudno morsko stvorenje, dužine preko 10 centimetara, živjelo je prije pola milijarde godina. Iako je moglo plivati, znanstvenici vjeruju da je radije živjelo na dnu mora.

Cedric Aria, glavni autor studije i nedavno završeni doktorat iz Odsjeka za ekologiju i evolucijsku biologiju Sveučilišta u Torontu, izjavio je da “velika, ali osjetljiva i složena” kliješta stvorenja podsjećaju na “otvarače konzervi” te da su bila “prilagođena hvatanju velikog plijena, vjerojatno skrivajući se u blatu”.

3. Tamisiocaris borealis

Tamisiocaris borealis, škamp duljine 0.6 metarta i star 520 milijuna godina, imao je “čudnovate hranidbene filtere ugrađene u svoje lice”. Ovo stvorenje iz kambrija nastalo je vodama s današnjeg Grenlanda i hranio se poput modernog plavetnog kita. Njegov način hranjenja bio je jedinstven među sličnim vrstama kambrijskog razdoblja. Ova bi morska životinja prosijala morsku vodu pomoću dvije izrasline na licu kako bi filtrirala i uhvatila plankton, baš kao što plavetni kitovi koriste svoje usi kako bi uhvatili čestice hrane iz morske vode.

Prosijavanje vode u potrazi za hranom trošilo je puno energije, pa je ovaj škamp morao jesti veliku količinu planktona.

2. Xenokeryx Amidalae

Ova princeza Amidala živjela je prije 15 milijuna godinaFoto: Sánchez, Israel M

Znanstvenici su nazvali bizarnu mušku životinju opremljenu s tri roga na vrhu glave po zvijezdi Star Warsa, kraljici Amidali, koju je glumila Natalie Portman. Xenokeryx amidalae živjeli su prije 15 milijuna godina u Europi. Najveći rog dobro očuvanog fosila Amidalanog imenjaka podsjeća na frizuru koju je nosio lik u prvoj epizodi ove ZF serije.

Ženkama ove vrste nedostaju rogovi i očnjaci, no mužjaci su imali mali rog iznad svakog oka, veću kost u obliku slova T na stražnjoj strani glave, te povećane očnjake koje su se vjerojatno koristili samo za pokazivanje. Veličine jelena, X. amidalae je bio biljojed koja je živio po travnjacima uz rijeke, a hranio se lišćem, voćem i korijenjem.

Njegovi najbliži današnji rođaci su žirafa i okapi, ali Xenokeryx amidalaeu nedostaje dugi vrat svojih potomaka. Poput ovca, koza, jelena, žirafa i okapija, drevna je životinja bila preživač sa želucom od četiri odjeljka.

POGLEDAJTE NEVJEROJATNA ČUDOVIŠTA IZ MORSKIH DUBINA: Ribar zaludio svijet fotografijama svojih bizarnih ulova

1. Puentemys mushaisaensis

Ova je kornjača imala oklop koji je bio okrugao poput kotačaFoto: hoga.pl

Zanimljivo je da je ogromna južnoamerička kornjača pod nazivom Puentemys mushaisaensis imala gotovo savršeno okrugli oklop. Pronađena je u Kolumbijskoj jami La Puente u rudniku ugljena Cerrejon, gdje su otkriveni i drugi značajni fosili. Divovska fosilizirana kornjača, nazvana po jami, imala je oklop promjera 1,5 metara, što upućuje na činjenicu da su kornjače postigle veliku veličinu nakon što su dinosauri izumrli. Rasle do ogromnih dimenzija jer nije bilo grabežljivaca, dok je istovremeno bilo obilje hrane i prostranih staništa.

Oklop kornjače štitio ju je od Titanoboa cerrejonensis, zmije koja je mogla doseći dužinu od 14 metara, te drugih grabežljivaca, kao i od hladnih temperatura. Niska visina oklopa omogućavala je hvatanje više sunčeve svjetlosti, što je pomagalo hladnokrvnoj kornjači da ostane topla. “Oklop je bila znatno zaobljeniji nego što je to slučaj kod tipične kornjače”, rekao je znanstvenik Carlos Jaramillo iz Instituta za tropska istraživanja Smithsonian u Panami.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr