'Necemo potkopati europsko kulturno bogatstvo samo kako bismo udovoljili sacici multinacionalnih kompanija'

Europska komisija smatra fragmentiranu zastitu autorskih prava u EU preprekom za jedinstveno digitalno trziste i zeli to promijeniti, no kulturni sektor to smatra prijetnjom vaznom izvoru svojeg financiranja, pisu europski mediji.

Kulturna politika izvor je velikih podjela u Europskoj uniji. Rasprava o zastiti autorskih prava jednako je strastvena kao i ona o porezima ili hrani. Izvjesce o reformi zastite autorskih prava koje je pripremila eurozastupnica njemacke Piratske stranke Julia Reda izazvalo je veliku raspravu u Europskom parlamentu. Zastupnici su na izvjesce predstavljeno sredinom sijecnja podnijeli vec 550 amandmana. Velik interes zabiljezila je i javna rasprava o tom pitanju koju je Europska komisija provela 2014., a koja je prikupila 9.000 odgovora.

Junckerova Komisija istaknula je reformu zastite autorskih prava kao jedan od svojih najvaznijih prioriteta. Reforma bi finalizirana trebala biti 2016. No dok jedinstveno digitalno trziste podrzava velika vecina drzava clanica i eurozastupnika, pitanje kako ga ostvariti nije tako jednostavno, posebice kada je rijec o zastiti autorskih prava, a ti su propisi na europskoj razini zadnji put mijenjani 2001.

“Europska direktiva o zastiti autorskih prava potjece iz 2001., prije YouTubea ili Facebooka. Iako se njome trebalo prilagoditi zastitu autorskih prava digitalnom dobu, ona danas zapravo blokira razmjenu znanja i kulture preko granica”, objasnjava na svojem blogu Reda, koja smatra da su postojeca pravila u EU zastarjela i fragmentirana. “Potrebna su nam zajednicka europska pravila za zastitu autorskih prava koja bi stitila temeljna prava i omogucila lakse pruzanje inovativnih online usluga u cijeloj Europskoj uniji.”

Redino “izvjesce trebalo je dati ocjenu sadasnje situacije i ponuditi preporuke za buducnost… ali to je na kraju niz zakonskih prijedloga koji su, bez opsirne analize situacije, zapravo samo ideoloski dokument”, ocijenila je eurozastupnica socijalista Virginie Roziere (S&D) na svojem blogu. Provokacijom se cesto smatra i sama cinjenica sto Reda dolazi iz Piratske stranke.

Kultura – treci najvazniji sektor za zaposljavanje u EU

Europska kultura za mnoge je vrijedan gospodarski resurs koji treba sacuvati. S godisnjim prometom od 540 milijarda eura i vise od sedam milijuna zaposlenih, kultura je treci najvazniji sektor za zaposljavanje u EU, nakon gradevinarstva i turizma s pratecim uslugama, po izvjescu EY-a (Ernst&Young), provedenog za Europsko udruzenje skladatelja i tekstopisaca.

Analiza konzultantske kuce daje prilicno optimisticnu sliku industrije: ukljucuje zaposlene u kinematografskom i televizijskom sektoru, ali i radna mjesta koje oni stvaraju. Glazbeni sektor isto tako stvara manji broj radnih mjesta i podrzava vizualne umjetnosti i velik broj ljudi koji rade u organizaciji koncerata i festivala.

Po Herveu Ronyju, direktoru Scama, cijeli kulturni lanac bit ce ugrozen revizijom postojecih pravila o zastiti autorskih prava. On smatra da autorska prava nisu problem.

“Autorska prava nisu bila problem za Netflix prilikom njegova dolaska u Europu; jednostavno su pregovarali o autorskim pravima s organizacijama za njihovu kolektivnu zastitu. Ono sto doista nedostaje je prava europska politika za tu industriju”, rekao je.

“Ne mozemo imati kulturnu politiku koja stiti samo interese potrosaca”, rekla je Carole Tongue, predsjednica Udruzenja europskih koalicija za kulturnu raznolikost, koja se boji postupne zamjene europske kulture standardiziranim sadrzajem koji nude globalni igraci, tzv. GAFA (Google, Apple, Facebook i Amazon).

Ta bojazan prisutna je i medu politicarima, koji ne vjeruju velikim digitalnim kompanijama jer su pokazale da ce uciniti sve kako bi izbjegle poreze i stekle prednost u odnosu na europske konkurente.

“GAFA kompanije ne placaju uvijek autorska prava i agresivno planiraju poreze. U odnosu na to, inzistiranje Bruxellesa na besplatnom sadrzaju i konkurenciji ne funkcionira. Necemo potkopati europsko kulturno bogatstvo samo kako bismo udovoljili sacici multinacionalnih kompanija!”, porucuje Jean-Marie Cavada, liberalni eurozastupnik (ALDE) i predsjednik radne skupine za kulturu.

Predsjednik Europske komisije odgovorio je na prituzbe kulturne industrije u veljaci, obecavsi da ce stititi autorska prava u Europi.

Neki sumnjaju da Komisija prerevno zeli djelovati na tom podrucju. Zaposlenici europskih institucija dolaze iz 28 drzava clanica i cesto se tuze da vise ne mogu gledati vlastite nacionalne televizijske programe ili omiljene nogometne utakmice. “To je nekima od nas problem. Zaposlenici i povjerenici neizbjezno su i sudac i optuzenik.”

Pitanje geografske blokade sadrzaja postalo je svojevrsnom opsesijom za neke potrosace iz manjih zemalja, gdje niska profitabilnost domacih trzista ogranicava pristup kulturnom sadrzaju. To je problem za estonskog povjerenika za digitalno jedinstveno trziste Andrusa Ansipa, koji takve prakse smatra “diskriminirajucim”.

Treba li zastitu autorskih prava reformirati iz temelja novim paneuropskim sustavom, cak i ako to znaci potkopavanje postojecih sustava? To je pitanje koje izaziva nemir u kulturnim sektorima, koji tvrde da je tek mali broj Europljana time pogoden. Neki pak poput francuskog karikaturista Benoita Peetersa smatraju da bi autorska prava iz te rasprave mogla izici snaznija nego ikad, prenosi EurActiv.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr