ZASTRAŠUJUĆI PODACI

KOMENTAR: Sjajni hrvatski olimpijci oborili su rekord usprkos ‘sabotiranju’ države i HOO-a!

Sjajni hrvatski sportaši osvojili su na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru rekordnih deset medalja, što je bila gornja granica najoptimističnijih prognoza.

Osim što je taj rezultat ostvarila relativno malobrojna delegacija od svega 88 sportašica i sportaša, važno je znati i da oni dolaze iz države u kojoj sportski sustav zapravo ne postoji, a ako i postoji sasvim je nakaradan.

GOTOVO JE: Braća Sinković zatvorila nezaboravne Olimpijske igre u Riju, najuspješnije za Hrvatsku

Nije, stoga pretjerano reći da je spomenuti rekordni doseg ostvaren usprkos stalnom ‘sabotiranju’ od strane države i Hrvatskog olimpijskog odbora, ali i brojnih drugih važnih i manje važnih čimbenika u tom našem birokratiziranom ne-sustavu.

Za sport manje od jednog promila

Budući da priča o bilo kojem sustavu najčešće počinje i završava novcem, recimo da proračun krovne udruge hrvatskoga sporta – Hrvatskog olimpijskog odbora – u olimpijskoj 2016. godini iznosi 121.647.917 kuna. Znamo li da je proračun RH za istu godinu 122,4 milijarde kuna, lako je izračunati da se na razini države za sport izdvaja manje od jednog promila sredstava! Štoviše, od 2012. sport i ne dobiva novac iz samog Proračuna, dakle na teret poreznih obveznika, već samo novac od igara na sreću.

Teško da i može biti drukčije kad je sport dio glomaznog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u kojem je sasvim marginaliziran. Tako su u uredbi o funkcioniranju tog ministarstva samom sportu posvećena ukupno dva i pol članka ili oko 3 posto ukupnog teksta, a sport je tek jedna od 14 ustrojbenih jedinica MZOS-a.

Nacionalni sportski savezi za svoj se dio financijskog kolača moraju izboriti preko Hrvatskog olimpijskog odbora, a kako ne postoji ni nacionalna strategija sporta, ni bilo kakvi čvrsti kriteriji za raspodjelu sredstava, naši najbolji sportaši su stalno suočeni s besparicom. To je posebice došlo do izražaja u posljednje tri godine kad zbog nesređenih odnosa s resornim ministarstvom i čak tri ministra – Jovanovićem, Mornarom, Šustarom – HOO uopće nije ispunjavao svoje obaveze prema sportu.

HOO posuđivao novac i od Mamića

Naime, prema članku 96. svojeg statuta HOO osigurava nacionalnim sportskim savezima sredstva za službene nastupe, kvalifikacijska natjecanja, pripreme te svjetska i europska prvenstva, ali im je HOO ta sredstva vrlo neredovito dostavljao. Dogodila se početkom godine čak i ekscesna i apsurdna situacija u kojoj je bilo novca za administraciju (plaća u HOO-u), ali ne i za sportaše, trenere i odlazak na natjecanja!

HOO, naime, ne uspijeva financirati ni sam sebe, a kamo li cijeli olimpijski sport. Govorimo, naime, o krovnoj kući hrvatskoga sporta koja je prošle godine barem jednom uzela 300 tisuća kuna pozajmice od GNK Dinamo i njegovog suspektnog šefa, no ni taj i takav novac nije došao do sportaša.

Nije ni mogao kad se zna da, primjerice, tekuće obaveze Sportske televizije u vlasništvu HOO-a iznose 48.377.300 kuna, a troškovi natjecanja i priprema svih nacionalnih sportskih saveza u 2015. godini bili su 42.965.322 kuna. Dobro ste pročitali, ova druga brojka je bitno manja!

O funkcioniranju tog sportskog „sustava“ u hrvatskoj najbolje svjedoče upravo priče zlatnih hrvatskih olimpijaca iz Rija.

Sinkovići veslali u posuđenom čamcu

Kad su nakon raspada srebrnog olimpijskog četverca iz Londona Valent i Martin Sinković prešli u dvojac na pariće glavni problem im je bio – nabaviti čamac. HOO im ga je, naime, mogao nabaviti tek kad se kvalificiraju za Rio (?!), pa su Sinkovići neko vrijeme trenirali i natjecali se u posuđenom čamcu, da bi im ga na kraju ipak kupio Grad Zagreb.

ROWING-OLY-2016-RIO

Kad su, pak, proljetos Sinkovići i Damir Martin trebali ići na Europsko prvenstvo u Brandenburg iz HOO-a su im poručili da za to nema novaca. Tako su naši sjajni veslači na to natjecanje otišli, više-manje, u privatnom aranžmanu. Čelnici saveza provlačili su privatne kartice i zaduživali se kako njihovi sportaši ne bi osjetili posljedice toga što im država i HOO nisu osigurali novac za odlazak po odličja.

Propao aranžman s Hrvatskom vojskom

Znate i priču Josipa Glasnovića. Olimpijski pobjednik u trapu kaže da se uopće ne bi mogao baviti sportom da nema sponzora u Italiji i podršku supruge. Pamti se još kako je 2013. godine preko gradonačelnikove Facebook stranice uputio dramatičnu molbu da se njemu i bratu isplate stipendije Grada Zagreba jer su oni nezaposleni i žive od tih stipendija. Bilo je riječ o 2.400 kuna, koje su mu uz 1.400 kuna dotacija HOO-a bili jedini prihodi.

SHOOTING-OLY-2016-RIO

Trebao je u sklopu suradnje HOO-a i Ministarstva obrane dobiti posao u vojsci, ali je proglašen nesposobnim zbog slabog vida! No, i da je dobio taj posao, ne bi od njega imao naročite koristi.

Naime, postojala je ideja da se egzistencija naših vrhunskih sportaša iz neprofitnih sportova riješi po uzoru na Njemačku, Italiju ili Sloveniju, gdje su oni zaposleni u vojsci, policiji ili na carini. No, ni to kod nas nije zaživjelo, pa su sportaši nedavno potpisali nove ugovore s Ministarstvom obrane, prema kojima su sada pričuva i nemaju pravo na socijalno i mirovinsko i osiguranje.

Nitko nema 800 eura za Sarino koplje

I naš zlatni jedriličarski dvojac Šime Fantela i Igor Marenić bio je među onima koji su dobili posao u Hrvatskoj vojsci, a kako je taj aranžman propao, sad moraju dobro razmisliti o svojoj budućnosti i nastavku karijere. Zlato iz Rija, kako kažu, duguju sponzoru koji se pojavio u zadnji tren jer sredstvima koje dobivaju od HOO-a sigurno ne bi ostvarivali ovakve rezultate.

SAILING-OLY-2016-RIO

A tek slučaj senzacionalne olimpijske pobjednice u bacanju koplja Sare Kolak? Kada je prošle godine vodstvu svojeg kluba rekla da više neće i ne može trenirati i natjecati se kopljima Slovenke Martine Rataj iz AK Kvarner su ju uputili na Hrvatski atletski savez, a ovi na Hrvatski olimpijski odbor. Kako nitko u tom „sustavu“ nije imao novaca za pet kopalja od kojih svako košta 800 eura (?!), dobila ih je na poklon od Grada Rijeke.

Kratki pregled funkcioniranja hrvatskog sportskog „sustava“ završit ćemo upravo s atletikom. S dvije zlatne i jednom brončanom medaljom Hrvatska je zauzela sjajno 7. mjesto na ljestvici osvajača atletskih medalja na OI u Rio de Janeiru. Ispred nas su bile samo atletske super-sile SAD, Kenija, Jamajka, Kina, JAR i Velika Britanija, a to sedmo mjesto podijelili smo s – Njemačkom.

Gubici SPTV-a triput veći od atletskog proračuna

I naši atletičari su se za Igre u Riju pripremali „na kredit“, a HAS će od Hrvatskog olimpijskog odbora do kraja godine dobiti 3.171.000 kuna. Osim što, primjerice, Usain Bolt toliko inkasira za dvije ili tri utrke, još je zgodniji podatak da su skoro tri puta veći od toga bili gubici Matešine Sportske televizije u 2015. godini (8.016.700 kuna).

U tom i takvom sportskom „sustavu“ su hrvatske sportašice i sportaši osvojili na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru čak 10 medalja. To vam je otprilike isto kao kad bi netko s utegom od 50 kilograma zavezanim za noge preplivao La Manche…

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr