Prognoza za 2010. – pad standarda

Rekordna nezaposlenost, pad BDP-a od 1 posto, vanjski dug veći od BDP-a, sve su to prognoze hrvatskih (ne)prilika za iduću godinu. Pod uvjetom da se ostvari optimistični scenarij i svijet ne potone natrag u recesiju.

Godinu 2009. pamtit ćemo kao iznimno tešku, kriznu i lošu, no 2010. godina mogla bi za hrvatsko gospodarstvo biti još gora. Iako je, naime, u svijetu počeo oporavak, Hrvatska ga teško može očekivati prije druge polovice iduće godine – dapače, kako je za net.hr izjavio glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić, pad standarda građana mogao bi biti najizraženiji upravo početkom 2010.

Naime, u to se vrijeme očekuje da će nezaposlenost doseći najvišu razinu u zadnjih pet godina, a s obzirom da je do pada zaposlenosti došlo s odmakom u odnosu na početak krize, teško se može očekivati i da će zapošljavanje krenuti prije 2011., kaže Šantić.

Porast nezaposlenosti i smanjenje plaća zbog povećanog poreznog opterećenja natjerat će građane da troše još manje (što pokazuju i podaci o padu maloprodaje u listopadu za 15%), što će utjecati na daljnji pad BDP-a – Šantić računa na pad od oko jedan posto.

To će, pak, stvoriti velike probleme državi, koja je proračun napravila računajući na rast BDP-a, pa bi mogla biti neugodno iznenađena prihodima od PDV-a i trošarina, kaže glavni ekonomist Splitske banke Šantić, koji ističe i da su nepoznati troškovi restrukturiranja brodogradnje. Zbog svega toga državi će trebati još novca, pa će ili morati povećavati namete ili se dodatno zaduživati. Vanjski dug će tako premašiti 100% BDP-a.

Niti tvrtke ne mogu očekivati ništa osim pada prihoda i profitabilnosti (što će još dodatno povećati nevolje države koja će ubirati manje poreze na dobit). Tvrtke će se morati, drži Šantić, restrukturirati i povećati svoju efikasnost, poboljšati upravljanje i naći nova tržišta, te se pripremati na konkurenciju kada Hrvatska uđe u EU.

Oporavak u svijetu pod upitnikom?

U nešto boljoj situaciji mogle bi biti izvozno orijentirane tvrtke jer se očekuje porast potražnje u svijetu. Međutim, iako se na svjetskoj razini primjećuje oporavak, mnogi analitičari upozoravaju kako on možda nije održiv te kako bi moglo doći do novog pada. Šantić tako napominje da zabrinutost izazivaju golemi poticaji koje su države dale svojim gospodarstvima.

Naime, postavlja se pitanje kako će gospodarstva reagirati na ukidanje tih poticaja. Osim toga, kaže on, kreditna aktivnost banaka još je uvijek niska, što znači da se ljudi boje zaduživati. Tako je i u Hrvatskoj, jer više nema rasta na tržištu dionica ili tržištu nekretnina, koji su utjecali na optimizam potrošača.

Turistička sezona 2010. dobit će u medijima razne epitete, poput “ključne” ili “presudne”, međutim, pitanje je kakva će ona biti bude li se recesija vratila i u europskim zemljama. Sve analize, pa tako i Šantićeve, a osobito državne, polaze od pretpostavke da će sezona biti dobra, da će povećati gospodarsku aktivnost i da će poboljšati situaciju oko zaposlenosti.

Hrvatska ne može očekivati da će osobna potrošnja i državne investicije u cestogradnju i dalje biti generator rasta, kaže Šantić. Zato glavni ekonomist Splitske banke upozorava kako je potrebno pod hitno kroz reforme pronaći način da se ostvari brži gospodarski rast, jer nas uz zadržavanje dosadašnjeg modela nakon oporavka očekuje stagnacija gospodarstva.

Ukoliko izostanu navedene promjene sva novostvorena vrijednost u domaćem gospodarstvu morat će biti preusmjeravana u otplatu inozemnih dugova umjesto prema rastu standarda građana, tvrdi Šantić, koji zaključuje svoj komentar godine koja je pred nama upozorenjem da moramo kratkoročno biti spremni na gubitak određenih stečenih prava, ako želimo osigurati dugoročnu stabilnost domaćeg gospodarstva i rast standarda.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr