Hrvatska u pet regija, Istra nek’ se proteže do – Siska!

Hrvatska bi umjesto 20 županija i Zagreba trebala biti podijeljena na pet velikih regija, a umjesto 429 općina trebala bi imati od 150 do 300 općina, kaže profesor koji se godinama bavi lokalnom samoupravom i ustrojem Hrvatske.

Kako kaže Ivan Koprić, profesor upravnog prava, država ne bi previše uštedjela na drugačijoj teritorijalnoj organizaciji Hrvatske, no preustrojem bi jedinice lokalne samouprave imale više izgleda da ostvare svrhu – da budu pokretači i organizatori lokalnog života i razvoja.

On smatra da bi Hrvatska umjesto na 20 županija i Zagreb trebala biti podijeljena na pet velikih regija, a umjesto 429 općina imati od 150 do najviše 300 općina, piše Večernji list.

Po Kodrićevoj ideji, postojale bi Središnja Hrvatska sa središtem u Varaždinu, Istarsko-primorska regija sa središtem u Opatiji ili Kastvu, Dalmatinska regija sa središtem u Splitu, Zadru ili Šibeniku, zagrebačka regija sa središtem u Zagrebu te Slavonska regija sa središtem u Osijeku ili Požegi.

To znači i da bi se Sisačko-moslavačka županija podijelila na tri dijela, a dio Zagrebačke županije – Sveti Ivan Zelina, Ivanić Grad i Vrbovec – bili bi pripojeni Središnjoj Hrvatskoj, a ne zagrebačkoj regiji.

Sad svih 576 jedinica lokalne samouprave troši samo 12 posto ukupnih proračunskih prihoda u državi, a morale bi imati oko 25 posto, napominje Koprić. Usitnjene i bez dovoljno financijske snage, lokalne jedinice često služe za uhljebljenje načelnika i njihovih rođaka, uvjeren je veći dio javnosti.

Već podjela na pet regija mogla bi izazvati protivljenje stanovništva, iako bi, zalaže se prof. Koprić, pri organizaciji države valjalo voditi računa u prvom redu o ekonomskom i društvenom razvoju, a napustiti romantičarske ideje o teritorijalnoj organizaciji.

Lokalna samouprava na lošem je glasu jer nema dovoljno novca, a i s onim što ima raspolaže na mutan način, privatni interesi dominiraju nad javnim. Većinu javnih poslova preuzela je državna uprava, a stanovništvu je ostavljeno da uživa u tome što njihovo mjestašce od nekoliko stotina stanovnika ima status općine, načelnika i vijeće, pa još izravno bira načelnike…

“Sadašnja struktura previše je složena, neprestano se mijenja, neracionalna je i nedovoljno učinkovita, ali osigurava centralistički način upravljanja zemljom. Model samouprave sličan je onome s kraja 19. stoljeća”, kaže Koprić i dodaje da su županije skrojene po političkim potrebama trenutka, a ne po povijesnim, društvenim i stručnim kriterijima.

Prof. Koprić predlaže i da novih pet regija postane i izbornim jedinicama umjesto sadašnjih deset izbornih jedinica koje nemaju mnogo veze s teritorijalnim ustrojem, nego s tadašnjim interesom vladajućeg HDZ-a.

“U dva desetljeća hrvatska se lokalna samouprava pokazala nedovoljno vitalnom društvenom snagom, ona je više slabost i zapreka nego jezgra i faktor razvoja”, ističe Koprić.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr