PREVENIRAJTE BOL

ZNATE LI ŠTO JE TORAKALNI SINDROM? Skup neugodnosti koje mogu izazvati teške posljedice

Sidrom u ovom pogledu je skup simptoma neugodnosti i bola koje čine zajedničku sliku. Uključuje bolove, zatezanje i bolnost na grudnom dijelu kralježnice.

Grudni dio kralježnice sastavljen je od 12 kralježaka na koje se uzglobljavaju rebra. Deset od njih se hvataju za prsnu kost što stvara prsni koš. Za razliku od vratnog dijela, grudni dio kralježnice slabe je pokretljivosti i ograničen je na pokretanje naprijed nazad.

Anatomija kralježnice i uzrok bolova

Do torakalnog sindroma dolazi radi slabe funkcionalnost kralježnice i mišića. Kralježnica je podijeljena u tri funkcionalna dijela, a mišićno zglobne strukture tijela ovise o uporištu koje im pruža grudna kralježnica. Veliku ulogu imaju i rebra. Mnogi mišići koji su odgovorni za kretanje križa i vrata nalaze svoje uporište na grudnoj kralježnici. To uključuje i lopatice koje su ključ pokretljivosti ruke i ramena. Čak je i samo stajanje ili sjedeći položaj uvjetovan stanjima mišića srednjeg dijela leđa.

U medicini se često za skup simptoma koristi naziv sindrom. Tako torakalni sindrom uključuje ove simptome:

  • bolovi
  • zatezanje
  • probadanje
  • osjećaj napetosti
  • bolnost na dodir
  • trnjenje u srednjem dijelu kralježnice
  • isijavanje bolova u prsni koš

Slična se stanja mogu razviti i na vratu i križima. Širenje bolova prema naprijed posljedica je iritacije korjenova živaca koji iz leđne moždine izlaze između dva kralješka. Uzrok boli može biti mehaničke prirode kao što su degenerativne promjene i u tom slučaju se bolovi pojačavaju pri pokretima. Tako kašljanje, kihanje i natezanje mogu uzrokovati velike probleme.

Liječenje torakalnog sindroma

Kako bi liječnik točno otkrio uzrok bolova u leđima potrebne su radiološke metode oslikavanja. U slučaju bolova raditi će se tomografija ili radiografija, rezonanca ili neke druge radiološke metode. Liječenje nakon utvrđivanja uzroka bolova ovisiti će o težini i proširenosti promjena, te o generalnom općem i lokalnom stanju bolesnika.

Ako dođe do nastanka torakalnog sindroma, trebali biste pronaći neutralan položaj u kojemu vam je kralježnica u ugodnom položaju te se potruditi da mirnije i slabije dišete. Ako je riječ o upalnoj boli kod reumatskih bolesti, preporučljivo je razgibavanje. Vlastit način fizikalne terapije je stavljanje toplih ili hladnih obloga na upaljeno područje.  Pri liječenju se mogu koristiti različiti oblici fizikalne terapije i dekompresijske terapije kralježnice. Koriste se elektroterapija, terapijski ultrazvuk, elektromagnetska terapija i laser. No treba imati na umu kako se torakalni sindromi razlikuju, pa se tako razlikuje i njihovo liječenje

Ako su u pitanju uporni bolovi koji traju tjednima, nužna je temeljna dijagnostika i RTG snimke kako bi se uvidjelo postoji li degenerativni proces na kostima i hrskavici. Na temelju snimaka liječnik će odlučiti koje se terapijske metode mogu koristiti pri ozdravljenju. Snimke i fizikalni pregled pokazati će postoji li nesrazmjer u snazi mišića koji okružuju srednji dio kralježnice. Važno je ustanoviti i stanje u zglobovima kukova i ramena. Tek pri pravilnoj dijagnozi liječenje može biti uspješno.

Prevencija nastanka bolova i simptoma

Kronički torakalni sindrom, kao i lumbalni i cerbikalni daju se smiriti, no ne i uvijek potpuno izliječiti. Dugo stajanje, sjedanje i manjak fizičke aktivnosti pridonosi nastanku torakalnog sindroma. Svakodnevno razgibavanje i barem lagana fizička rekreacija pomoći će u prevenciji i trajnoj sanaciji većine kroničnih stanja na kralježnici, pa tako i torakalnog sindroma. S druge strane, kod sportaša koji se intenzivno bave sportom, to može uzrokovati jednake probleme kao i dugotrajno sjedenje.

Ako ste sportaš i postoji nemogućnost izvedbe pokreta u torakalnom dijelu kralježnice, može doći do kompezacija pokreta u lumbalnom dijelu. U slučaju nedostatne mobolnosti torakalne kralježnice u treningu može doži do učenja krivog motoričkog obrasca. Sve to može izazvati dugoročne i patološke promjene i ozljede.

Vježbe za prevenciju i smanjivanje bolova

Kako bi svaka vježba bila svrsishodna, potrebno je pravilno disati. Disanje punim plućima ili potpuno punjenje i pražnjenje pluća zrakom će odlično utjecati na mobilnost toraksa. Djelovat će na međurebrene mišiće, lopatice te godnjeg dijela leđa i ramena. Disanje se izvodi tako da se prsa podižu prema gore i izbjegava podizanje ramena gore, kao i pretjerana kontrakcija prednjeg dijela vratnih mišića.

Vježbama je cilj da se uključi muskulatura koja je potrebna za stabilizaciju trupa. Ovo su neke od vježbi koje možete isprobati:

  1. Ova vježba uključuje podizanje kukova i stražnji tilt zdjelice koji će rasteretiti i smanjiti kontrakciju leđa. Cilj je povlačenje zdjelice ispod sebe. Kroz ovu vježbu će se kontaktirati i mišići trbuha s prednje starne, kao i mišića zaduženog za spuštanje rebara prema dolje. Pazite da kontrakcija trbuha bude umjerena.

  2. Naslonite leđa na zid i donji dio leđa neka dodiruje zid. Zdjelicu podvucite pod sebe. Izdahnite i obratite pažnju na rebra koja se moraju spuštati tako da aktivirate kose mišiće trbuha. Pazite jedino da ne podižete ramena gore, nego da istegnete područje između lopatica.

  3. Ovu vježbu možete izvoditi u stajanju, u kleku i sjedeći na stolici. Postavite dlanove na zadnju stranu vrata i raširite ih. Okrećite trup na svaku stranu i blago se istegnite prema dolje. Ova vježba za torkanalni sindrom služe za mobilnost bočnih međurebrenih mišića i bočnih struktura torakalne kralježnice.

Učestalost hernije torakalnog diska

Hernije torakalnog diska koje nisu popraćene simptomima su razmjerno česte u populaciji. Pojavnost im je od 7 do 37 %. S druge strane, hernije torakalnog diska koje su praćene bolovima u kralježnici i grudnom košu pojavlju se u rasponu od 1 na 1000 do 1 na prema 1 000 000 osoba. Time čine manje od 1% svih simptomatskih hernija diska. 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr