SVUDA SU OKO NAS

ZAGREBAČKA PSIHIJATRICA OTKRIVA ZA NET.HR: Kako možete prepoznati psihopata i u kojim ih profesijama ima najviše

Kad god vas šef ili neki kolega na poslu izbaci iz takta, vjerojatno pomislite: “Kakav psihopat!” Kako prepoznati je li stvarno riječ o psihopatu i u kojim ih profesijama najviše ima, otkrila nam je jedna zagrebačka psihijatrica.

Prema velikom istraživanju psihologa Kevina Duttona, najviše psihopata ima među: direktorima poduzeća, odvjetnicima, medijskim djelatnicima (TV/radio), prodavačima, kirurzima, novinarima, policajcima, kuharima, državnim službenicima te, vjerovali ili ne, svećenicima.

S druge strane, profesije s najnižom razinom psihopatije uključuju: njegovatelje, medicinske sestre, terapeute, kozmetičare, stiliste, dobrotvorne radnike, nastavnike, umjetnike, liječnike i računovođe.

Psihopati vole moć


Da ipak nije sve tako crno-bijelo te da je pomalo nezahvalno na takav način etiketirati ljude mišljenja je zagrebačka psihijatrica dr. Suzana Večerić, koja nam je pomnije objasnila ovu klasifikaciju.

“Epidemiološki govoreći, psihopata ima svuda, u svim slojevima društva i u svim profesijama. Međutim, u nekim se situacijama takve osobnosti više koncentriraju, a to su svakako zatvori, kamo ljude dovodi sudbina, a ne profesija. Psihopati vole moć pa ih se može naći na pozicijama gdje je velika koncentracija financijske i socijalne moći, npr. vođe naroda, političati, lideri velikih kompanija”, rekla je.

PREPOZNAJTE PSIHOPATA NA VRIJEME: Ovo su najraniji znakovi – uočite li ih, bježite glavom bez obzira

EVO KAKO RODITELJI PRETVARAJU SVOJU DJECU U PSIHOPATE: ‘Osim fizičkog zlostavljanja, mnogi su dijelili i još jedno iskustvo’

Za psihopatiju ne postoji terapija

Psihopat se ne rađa, već postaje pod utjecajem velike moći, koja ljude korumpira i zasljepljuje, kako etički, tako i logički, istaknula je psihijatrica i dodala kako za psihopatiju ne postoji terapija. Sama je definicija psihopata optužujuća i tračerska, a prije svega nestručna.

“To stanje osobnosti i duha ima veze s genetikom, ali i odrastanjem, socijalnim utjecajima i vrijednosnim standardima kojima je osoba bila izložena. Danas u klasifikacijama ne koristimo izraz psihopatija, već poremećaj osobnosti određenog tipa”, objašnjava Večerić.

U svakodevnom se životu taj izraz često koristi za vrijeđanje sugovornika kojega se smatra utjelovljenjem zla.

“Taj se pojam koristi u stručnim krugovima za opisivanje poremećaja osobnosti koji karakterizira nedostatak empatije, srama, morala (moral insanity – moralno ludilo), sklonost manipulaciji i općenito bešćutnost”, rekla nam je psihijatrica.

Je li moguće biti uspješan psihopat?

Prijašnja su istraživanja pokazala da psihopati pogoršavaju stvari koje se često povezuju s uspjehom – njihovi odnosi postaju lošiji, ljudi ih ne cijene, zarađuju manje novca i općenito ne postižu visok status. S druge strane, neki stručnjaci tvrde kako psihopati ne prolaze nužno loše u životu, već ih ima izrazito uspješnih. To su ljudi koji profitiraju upravo iz svoga stanja.

Možda bi standard za “uspješnog psihopata” trebao biti niži. Treba nas jednostavno zaprepastiti da netko s malo ili bez ikakva straha, s neograničenim samopouzdanjem i bez prijatelja može živjeti izvan specijalističke ustanove, a kamoli postati ugledan profesionalac.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr