SPAS ZA OBOLJELE

UGLEDNI HRVATSKI ZNANSTVENIK ĐIKIĆ: ‘Nova metoda za liječenje raka uspješno liječi čak i metastaze, evo kako funkcionira’

Nakon što smo uspjeli savladati većinu drugih bolesti zbog kojih smo ranije umirali, tumori su nam postali glavni neprijatelj.

Radi se o ozbiljnoj bolesti koju kao prvo trebamo moći dobro razumjeti kako bismo je mogli liječiti.

Tumori su u ranoj fazi sto posto izlječivi, u srednjoj fazi se uz pomoć lijekova velikom većinom uspješno liječe, ali u uznapredovaloj fazi, pogotovo kod metastatskih tumora, najčešće još uvijek nema pomoći.

Tada uopće ne pomaže ni sav novac ovoga svijeta, što je otkrio i suosnivač Applea Steve Jobs, kaže poznati znanstvenik Ivan Đikić, koji je ovog tjedna sudjelovao na simpoziju posvećenom personaliziranoj medicini koji su organizirali riječki odjel HAZU-a, Sveučilište u Rijeci i Jean Monnet centar izvrsnosti.

Dijagnostički bazirana terapija

Njegovo je predavanje bilo posvećeno izazovima, stvarnosti i ograničenjima moderne personalizirane medicine koja obećava jer se njome želi omogućiti svakoj individualnoj osobi najbolja i najmodernija, dijagnostički bazirana terapija.

Iako su očekivanja velika, stvarnost je takva da se zbog novca, etičkih dvojbi i znanstvenih ograničenja ne može svakoj osobi obećavati personalizirana medicina koja je skupa, a vrlo često ju je i nemoguće ponuditi jer se o njoj još uvijek niti ne zna dovoljno.

“U razumijevanju evolucijskog tijeka razvoja tumora, znanstvenici danas shvaćaju sve više da pravo liječenje u pravo vrijeme s modernim molekularno baziranim tzv. pametnim lijekovima postaje jedan put liječenja dok je drugi, vrlo nedavno razvijen put, tumorska imunoterapija koja pokazuje mnogo uspješnije rezultate nego što smo očekivali”, kaže Đikić za Novi list. Ovaj ugledni znanstvenik novu nadu za liječenje raka vidi u najnovijoj metodi liječenja metastatskog raka tzv. vakcinacijom tumora.

Radi se o metodi liječenja raka gdje se kod oboljelog izvadi tumorsko tkivo i iz njega se pronalaze antigeni specifični za upravo taj tumor kod te konkretne osobe. U srpnju ove godine objavljena su dva rada koja se bave ovom problematikom i čiji su rezultati jako obećavajući.

“Dakle, znanstvenici su pacijentu uzeli tumor i analizirali antigene tumora koji su stvoreni mutacijama i koji su unikatni. Naime, niti jedan tumor nema dvije stanice s istim mutacijama, toliko je heterogen da se jednostavno ne može liječiti s jednom terapijom. No, ako uzmete te antigene i izdvojite deset ili dvadeset antigena i stavite ih u vektore koje ćete ubaciti natrag u istu osobu te ih na taj način vakcinirate i potaknete imunološki sustav da napada tih deset ili dvadeset antigena, onda se događa da tumor, koji je u ovom slučaju bio metastatski melanom, nestane”, objašnjava Đikić.

Dodaje da se radilo o vrlo malim kliničkim pokusima, no da su u više od 50% slučajeva ti metastatski tumori u kasnoj fazi, uz pomoć ovakve terapije nestali.

Tumorima koji nisu nestali vakcinacijom liječnici su dodali i imunoterapiju, tzv. Anti-PD-1 terapiju. Na oba načina svi su pacijenti odgovorili pozitivno i ušli su u remisiju.

Radi se o kliničkim pokusima te se brojne tvrtke iz farmakološke industrije prebacuju na ova istraživanja.

Bitan dobar imunološki sustav

“Ova metoda jedan je dio dokaza zašto je važna brzina evolucije. Naime, naš imunološki sustav jedini je partner koji se može suprotstaviti tumoru. Naš sustav ima takav dijapazon promjena kojim se može boriti s varijacijama tumora. Dok god imamo dobar imunološki sustav, zaštićeni smo od tumora koji se stalno pojavljuju, a mi ih uništavamo. Kad nam imunološki sustav oslabi i kad tumori u njemu pronađu rupe, onda se tumori i pojave. S pomoću ovakvih vakcinacija možemo retrenirati imunološki sustav da krene u borbu s tumorima. Vjerujem da će se na ovaj način u sljedećih pet do deset godina dobiti vrlo veliki rezultati. Ukratko, kombinirat ćemo molekularnu terapiju s imunoterapijom i s vakcinacijom antigenima tumora”, rekao je Đikić.

Sama vakcinacija tumora jeftinija je od mnogih lijekova, a postupak stvaranja antigena ne bi trebao biti skup kao stvaranje protutijela koji se daju kao lijekovi.

“Međutim, ljudi uvijek moraju biti svjesni da je financijski interes također jedan od vrlo velikih igrača u samoj toj odluci. Ja se samo nadam da će etički odbori, ljudi koji odobravaju terapiju, imati na umu da ta terapija treba biti primjenjiva i na široku populaciju, a ne da bude ekskluzivno pravo bogatih”, upozorava Đikić.

Rad u Americi

Ivan Đikić ove je godine tijekom svoje slobodne studijske godine s obitelji boravio u Sjedinjenim Američkim Državama na sveučilištu Stanford i u biotehnološkoj kompaniji Genentech. Od 1. siječnja iduće godine s radom počinje laboratorij u biotehnološkoj kompaniji Genentechu te će tri mjeseca godišnje boraviti u San Franciscu, a ostatak na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu.

“U Americi sam naučio jako puno. Mnoge stvari koje nisam znao o industriji, stvaranju lijekova, o ulaganju i vrlo jakom i napornom radu koji farma industrija ulaže u stvaranje lijekova, shvatio sam tamo i to me na neki način potaknulo da se vratim u Frankfurt gdje je moj laboratorij i gdje imam jako dobre suradnike”, priča poznati znanstvenik.

Kaže kako mu je tamo ponuđen posao, no da je odbio ponudu zbog obitelji.

“No, sad su mi ponudili da otvorim laboratorij tako da ću od 1. siječnja iduće godine imati laboratorij te ću tri mjeseca godišnje biti u San Franciscu, a devet u Frankfurtu. To me jako raduje i mislim da je to velik izazov u mojoj karijeri. Imat ću svoje ljude koji rade u kompaniji, a koje ću ja mentorirati i voditi projekte. To je, da tako kažem, besplatno igralište za treniranje i pokušaj stvaranja novih lijekova. Glavni naši izazovi su kombiniranje bakteriologije i tumora.”

Važnost bakterija

NOVA KRVNA PRETRAGA PRECIZNO MJERI BROJ MUTACIJA U TUMORU: ‘Pomoći će nam da bolje prilagodimo terapiju pacijentima’

“Za bakterije sam se zainteresirao kad sam shvatio da su slične kao tumori. Imaju nevjerojatno ubrzanu evoluciju, prisutne su četiri milijarde godina i nepobjedive su. Tumori i bakterije imaju sposobnost mijenjanja svog genoma tako brzo da budu nadmoćni našem organizmu. Te sličnosti su me zaintrigirale da se počnem baviti i razumijevanjem bakterija”, kaže Đikić.

Kaže kako je shvatio da bakterije imaju nevjerojatan utjecaj na razvoj tumora tako što stvaraju nove kemijske suspstancije u sebi koje ne postoje u normalnim ljudskim stanicama.

“One ukradu naš gen, modificiraju ga i stvore novu kemiju kako bi bile nadmoćne našim stanicama. Najveći broj bakterija, više od 90 posto su dobre i zdrave bakterije. One nisu opasne i ima ih oko nas i u nama. U čovjeku se nalazi sto trilijuna ljudskih stanica, a oko 140 trilijuna bakterija. Kad sam shvatio što bakterije rade, pokrenuli smo projekt u kojem ćemo istraživati mikrobiotu i njen utjecaj na širenje metastatskog tumora te koji su faktori s pomoću kojih dobre bakterije sprječavaju širenje tumora i što se dogodi kad ih uništimo antibioticima i zašto se onda tumori šire brže”, objasnio je Ivan Đikić.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr