Ljudski znoj krije budućnost novih lijekova

Međunarodni tim znanstvenika otkrio je način na koji jedan od važnijih prirodnih antibiotika pod imenom dermcidin, koji proizvodi naša koža dok se znojimo, djelotvorno uništava uzročnike tuberkuloze i drugih opasnih mikroorganizama.

Znanstvenici su otkrili atomsku strukturu dermcidina, pa je sad prvi put moguće sagledati što ga čini tako djelotvornim sredstvom u borbi protiv opasnih mikroorganizama. Ovi rezultati mogu pridonijeti razvoju novih antibiotika koji bi trebali kontrolirati sad već otporne bakterije.

Iako se zna da postoji oko 1.700 tipova ovih prirodnih antibiotika, znanstvenici do sada nisu sasvim razumjeli njihovo djelovanje.

Studiju su proveli istraživači sa sveučilišta Edinburgh, Goettingen, Tuebingen i Strasbourg, a njihov rad objavljen je u Proceedings of the National Academy of Sciences.

Putem znoja se tako po koži raspoređuje vrlo djelotvoran antibiotik. A ako koža bude oštećena zbog manjih rezova, ogrebotina ili uboda komarca, antibiotici koji se izlučuju putem žlijezda znojnica, kao što je dermcidin, brzo i djelotvorno ubijaju štetne mikroorganizme.

Čudesni antimikrobni peptidi

Ove prirodne tvari poznate su kao antimikrobni peptidi (AMP), a dugoročno su djelotvorniji od mnogih poznatih antibiotika koje su ljudi izumili, prije svega zato jer mikroorganizmi ne uspijevaju brzo razviti otpornost na njihovo djelovanje.

Prirodni antibiotici mogu napasti ‘Ahilovu petu’ svakog mikroorganizma, a to je stanični zid koji se ne može brzo modificirati kako bi izdržao napad. Zbog toga, AMP ima velik potencijal da formira novu generaciju antibiotika. Kod nas se primjerice ovim poljem bavi biofizičar Davor Juretić iz Splita, koji u suradnji s drugim znanstvenicima proučava svojstva i mehanizme djelovanja antimikrobnih peptida iz raznih vrsta žaba.

Znanstvenici već neko vrijeme znaju da se dermcidin aktivira u slanom, blago kiselom znoju. Molekule zatim formiraju sitne perforacije u staničnoj membrani mikroorganizma, što se stabilizira nabijenim česticama cinka prisutnima u znoju. Na koncu voda i nabijene čestice nekontrolirano protječu kroz membranu i ubijaju štetne mikroorganizme.

Putem kombinacije tehnika, znanstvenici su sad uspjeli utvrditi atomsku strukturu molekularnoj kanala. Otkrili su da je neobično dug, propustan i prilagodljiv, te tako predstavlja novu klasu membrane proteina.

Vrlo prilagodljiv i vrlo djelotvoran protiv širokog spektra mikroorganizama

Tim je također otkrio da se dermcidin može prilagoditi vrlo različitim vrstama staničnih membrana. Znanstvenici kažu da bi to moglo objasniti zašto je dermcidin tako učinkovit antibiotik širokog spektra, tj. može istovremeno odbiti bakterije i gljivice.

Spoj je aktivan protiv mnogih poznatih patogena, poput tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosisa ili Staphylococcus aureusa. Ovo je važno jer su multirezistentni sojevi Staphylococcus aureusa postali veća prijetnja za bolničke pacijente. Oni su sad već neosjetljivi na konvencionalne antibiotike i teško se liječe. Infekcije Staphylococcus aureusom mogu dovesti do po život opasnih bolesti, poput sepse i upale pluća. Međunarodni tim znanstvenika nada se da će njihovi rezultati pridonijeti razvoju nove klase antibiotika koji su u stanju napasti opasne bakterije.

Dr. Ulrich Zachariae sa Sveučilišta u Edinburghu, koji je sudjelovao u istraživanju, rekao je: ‘Antibiotici nisu dostupni samo na recept. Naše tijelo proizvodi učinkovite tvari za obranu od bakterija, gljivica i virusa. Sada kad znamo kako ti prirodni antibiotici djeluju, možemo iskoristiti to znanje i pomoći razviti lijekove koji su učinkovitiji od konvencionalnih antibiotika.’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr