NUŽAN DIO PREHRANE

ŠTO SU PREBIOTICI I PO ČEMU SE RAZLIKUJU OD PROBIOTIKA: Ovo je 8 pozitivnih svojstava za vaš organizam

Prebiotici za razliku od probiotka nisu živi mikroorganizmi, nego neprobavljivi sastojci nekih namirnica koje konzumiramo.

Prehrana s prebioticama preporučuje se jer velik udio vlakana pomaže u osiguravanju zdravog i snažnog razvoja crijevne flore. Prebiotici su oligosaharidi ili neprobavljivi ugljikohidrati kao što su celuloza i pektin. Njih možemo pronaći u mnogom voću, povrću i drugim namirnicama biljnog podrijetla. U našem organizmu ti šećeri postaju hrana za one dobre bakterije kao što su bifidobakterije i laktobacili. Pomažu u razmnožavanju i aktiviranju dobrih bakterija. Jednostavnije rečeno, probiotici su dobre bakterije, a prebiotici su hrana za te bakterije. Jednako su važni za zdravlje ali imaju drugačiju ulogu.

Pozitivna svojstva prebiotika

Uz poboljšavanje svojstava probavne mikroflore, djeluju pozitivno na organizam. Osim što poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze gornji dio probavnog sustava, omogućavaju i njihovo naseljavanje u mikroflori debelog crijeva.

Ovo su još neka pozitivna svojstva probiotika:

  • štite od nastanka raka radi stvaranja biturata
  • ne potiču izlučivanje inzulina i time su dobri za dijabetičare
  • pridonose poboljšavanju sastava intestinalne mikroflore
  • snižuju kolesterol, lipide i masti
  • poboljšavaju omjer pozitivnog kolesterola
  • skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal
  • povećavaju bioraspoloživost kalcija i magnezija
  • smanjuju koncentraciju amonijaka u crijevima

Prehranom do boljeg rada organizma

Kako bi unijeli dovoljno prebiotika u organizam, možete pripaziti na unos namirnica. S obzirom na to da su prebiotici biljnog podrijetla, postoje namirnice koje će osigurati adekvatan unos biljnih vlakana i dobrih bakterija u vaš organizam.

Namirnice posebno bogate prebioticima su cjelovite žitarice kao što su kruh od cjelovitog pšeničnog ili raženog žita, heljda, palenta, zobene pahuljice i mekinje. Od povrća su mahune, bob, šparoge, kupus, kelj, luk, špinat, krumpir, krastavci i grah posebno bogati prebioticima. Voće koje bi trebali konzumirati uključuje jabuke, kruške, dunje, citrusno voće, breskve i nektarine, banane i jagode. Orašasti plodovi također su bogati prebioticima ali u manjoj mjeri.

Ako želite povećati unos probiotika unosom fermentirane hrane, ona mora biti nepasterizirana jer proces pasterizacije uništava dobre bakterije.

Pozitivna svojstva na dječje zdravlje

Kako prebiotici služe za rast dobrih batkterija, tako utječu i na brojne pozitivne fiziološke funkcije u organizmu. Djeca koja uzimaju dovoljno probiotika biti će manje podložna prehladama i infekcijama.

Jedna od ključnih koristi prebiotika za djecu su ta da pomažu apsorpciju kalcija i magnezija koji su važni koštano-gradivni minerali. Pomažu u igraživanju kosti i onemogućuju apsorpciju toksičnih elemenata. Pomažu i kod hiperkinetskog sindroma, autizma.

Kao dodatak prehrani

Iako je najbolji način za unos prebiotika putem svježeg povrća, možete ih uzimati i putem kapsula, tableta ili praha. Kupiti ih možete u bio ljekarnama, a cijena ovisi o proizvodu, ali se kreće od 50 – 150 kuna. 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr