POBOLJŠAVA KVALITETU ŽIVOTA

PALIJATIVNA SKRB: Fizička i psihička podrška vašim bližnjima u najtežim trenucima

Palijativna skrb je zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna skrb koja za cilj ima pružanje potrebne njege bolesnicima s neizlječivom bolešću.

Ova vrsta tretiranja nastoji ublažiti bol i podići kvalitetu života bolesnicima koji pate od neizlječive bolesti koja skraćuje životni vijek. Ovom skrbi žele se smanjiti neugodni simptomi bolesti od kojih osoba pati. Na palijativnoj skrbi rade liječnici, medicinske sestre, farmaceuti, socijalni radnici, volonteri i obitelji oboljelih, a može se odviti u bolnici, posebnim institucijama ili kod kuće.

Kroz prevenciju i olakšanje patnje putem ranog prepoznavanja, besprijekorne procjene i suzbijanja boli poboljšava se kvaliteta života pacijenata i njihovih obitelji.

Stručnjaci koji se bave palijativnom skrbi priznali su stanovit skup zajedničkih vrijednosti u koje spadaju: pacijentova autonomija, dostojanstvo, potreba za individualnim planiranjem i donošenjem odluka te holistički pristup.

Palijativna skrb se pruža jedino pod uvjetom da su je pacijent i obitelj spremni prihvatiti. U idealnom slučaju pacijent će zadržati svjoje samoodređenje u vezi odlučivanja o mjestu, postupcima i pristupu stručnjaka skrbi.

Središnji cilj palijativne skrbi je da se izvodi na uljudan, otvoren i način osjetljiv na osobne, kulturne i vjerske vrijednosti, vjerovanja i prakse.

Mogućnost odbijanja medicinskih postupaka

Svaki pacijent, ili obitelj u njegovo ime temeljeno po predhodnom dogovoru, ima pravo odbiti medicinski postupak. Osim planiranog medicinskog postupka, možete unaprijed odbiti postupke koji još nisu ni predloženi. To mogu biti postupak oživljavanja ili održavanja života na aparatima. Odbijanje se mora izvesti u pismenom obliku preko obrasca koji morate zatražiti od liječnika, koji će ga ovjeriti svojim potpisom i pečatom. Ukoliko obrazac ispunjavat izvan zdravstvene ustanove potreban je pečat javnog bilježnika.

Treba se boriti s bolovima, strahovima i sumnjama

Jedna od najvažnijih uloga je umanjiti bol i patnju bolesniku te smanjiti i ublažiti simptome. Simptomi ovise o bolesti od koje osoba pati, te o fazi, tijeku i samom bolesniku. No najčešće se spominju:

  • bol
  • gubitak tjelesne težine
  • umor, slabost, iscrpljenost
  • gubitak apetita i težine
  • nesanica
  • konstipacija
  • mučnina i povraćanje
  • otežano disanje

Ako se vaš bližnji ili član obitelji bori s nekom težom bolešću, uzmite u obzir da proživljava velike strahove. Najčešći problem bolesnika pod palijativnom skrbi su bol, strah za budućnost, gubitak samostalnosti, briga za svoju obitelj te osjećaj sputavanja. Neki pacijenti žele razgovarati o svojim psihološkim i duševnim problemima, dok drugi ne žele. Iz tog razloga je bitan individualan pristup svakom pojedincu.

Strahovi koji se javljaju uključuju odvajanje od najbližih, izoliranost od društva i svijeta, samoće, da će postati teret drugima, da neće završiti započeto u životu, od umiranja. Svaki bolesnik bori se s psihološkim problemima i pitanjima o tome što će sve izgubiti i kakva ih budućnost sada čeka. Također će vjerojatno i prolaziti kroz sve proživljeno do sada i početi osjećati grižnju savjesti, smatrati da je ova bolest kazna, a i razmišljati o istinitosti života poslije smrti. Nužno je da se kroz palijativnu skrb pruža i psihološka pomoć kako bi se poboljšala kvaliteta života bolesnika.

Kome je namijenjena palijativna skrb

Ova vrsta skrbi namijenjena je punoljetnim osobama i djeci koja pate od prirođenih bolesti ili stanja koja dovode do ovisnosti o terapijima. Također je osmišljeno za ljude koje je nužno održavati na životu ili pružati dugoročnu skrb njihovih skrbnika.

Palijativna skrb preporuča se kod osoba koje pate od: progresivnih kroničnih stanja kao što su maligniteti, zatajenja bubrega, bolesti jetre, moždanog udara koji je prouzrokovao funkcionalno oštećenje, kod uznapredovale srčane ili plućne bolesti, demencije i neurodegenerativne bolesti.

Ako osoba bilo koje dobi pati od akutnih, ozbiljnih i po život opasnih bolesti, palijativna skrb može olakšati tegobe. Palijativna skrb je vodeći fokus i cilj kod ljudi koji se vjerojatno neće oporaviti niti stabilizirati, kao što su ljudi koji pate od demencije, posljednje faze karcinoma ili teškog invaliditeta uslijed moždanog udara.

Palijativna skrb je prikladna za sve pacijente od trenutka kad im je dijagnosticirana po život opasna ili iscrpljujuća bolest.

Gdje se obratiti

Na internetskoj stranici palijativna-skrb.hr možete pronaći mnoge informacije o tome kada se obratiti i na koji način postupati ako mislite da je vašem bližnjem potrebna ova vrsta skrbi. Institucije u Hrvatskoj koje se bave palijativnom skrbi su

  • Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu
  • Centar za koordinaciju palijativne skrbi grada Zagreba
  • Hrvatski centar za palijativnu skrb
  • Ministarstvo zdravlja
  • Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr