čvarci vs zelenjava 1:0

OKREĆU PREHRANU NAGLAVCE: Švedska odbacuje dogmu o nemasnoj hrani iz jako dobrog razloga

Švedska je postala prva zemlja koja priprema nacionalne smjernice za prehranu kojima će se odbaciti općeprihvaćena dogma o nemasnoj prehrani, a savjetovat će se prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća – LCHF.

Preokret uslijedio je nakon objavljivanja rezultata dvogodišnje studije neovisnog Švedskog vijeća za procjenu zdravstvenih tehnologija koje je pregledala je rezultate više od 16.000 znanstvenih istraživanja.

Masnoće reguliraju kolesterol, a zbog škroba šećer u krvi ‘divlja’

Švedski liječnik Andreas Eenfeldt, autor u Skandinaviji najpopularnijeg bloga o zdravlju DietDoctor.com, prenosi najvažnije zaključke studije:

“pokazatelji zdravlja poboljšavaju se uz prehranu s nižim udjelom ugljikohidrata:

…znatno povišenje razina HDL kolesterola (tzv. dobar kolesterol) bez ikakvih štetnih učinaka na razine LDL kolesterola (tzv. loš kolesterol), bez obzira na to je li unos ugljikohidrata umjeren (do 40% dnevnih kalorija), ili nizak (do 20% kalorijskog unosa). Osim toga stroža prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata poboljšava razina glukoze kod pretilih i dijabetičara, uz marginalno smanjenje razina triglicerida.”

Šećerašima govorili da jedu – šećer

primošten-tržnica-voće-povrćeGodinama je zdravstveni sustav javnost savjetovao da se izbjegavaju masnoće, osobito zasićene masnoće i broje kalorije. No maslac, maslinovo ulje, punomasno vrhnje i slanina nisu štetne namirnice. Istina je upravo suprotna. Masnoće su najbolja namirnica za one koji žele smršaviti a ne postoji veza između visokog unosa masnoća i krvožilnih bolesti.

Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata (LCHF – low carb high fat, koja je zapravo švedski “izum”) odbacivala se kao opasna podvala ili pomodna dijeta bez ikakvih znanstvenih temelja. Zdravstveni je sustav dijabetičare upućivao da jedu puno voća (a to znači šećera) te proizvode s malo masnoća i znatnim količinama šećera ili umjetnih zaslađivača, koji su zapravo opasni okidači za osobe ovisne o šećeru.

U početku studije bili skeptici

U stručnoj radnoj skupini bilo je deset liječnika, od kojih je nekolicina na početku studije bila vrlo skeptična prema prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. Jedan od članova stručne radne skupine bio je i prof. Fredrik Nyström iz Linköpinga, dugogodišnji kritičar izbjegavanja masnoća i zagovornik dobrobiti zasićenih masnoća iz maslaca, punomasnog vrhnja i slanine.

“Godinama sam radio na ovome. odličan je osjećaj dobiti potvrdu ovako temeljite znanstvene studije, a posebno zato što je tijekom našeg rada nestao skepticizam mojih kolega prema prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. Kada se usporede sva najnovija znanstvena istraživanja rezultat je nedvojben: naš pretjerani strah od masnoća potpuno je neutemeljen. od masne hrane se ne debljamo, jednako kao što od kalcija ne dobivamo aterosklerozu, niti pozelenimo ako jedemo zeleno povrće.” zaključio je prof. Nyström, prenosi DrugiDoktor.hr

Krumpir ili slatkiš – tijelu je svejedno

dijabetesNyström je godinama zagovarao manje ugljikohidrata jer se tako postižu zdrave razine inzulina, lipida i dobrog kolesterola u krvi. To znači da je potrebno odbaciti šećer, krumpir, tjesteninu, rižu, pšenično brašno i kruh, a prehranu obogatiti maslinovim ulje, orašastim plodovima, maslacom, punomasnim vrhnjem, ribljim uljem i masnijim dijelovima mesa.

“Kad pojedete krumpir to je potpuno isto kao da ste pojeli nekakav slatkiš. krumpir ima sastojke koji se u probavnom sustavu pretvaraju u šećer. takva prehrana dovodi do naglog povišenja šećera u krvi i, posljedično, do istog takvog povišenja insulina.”

Opasne mantre krive su za debljanje

“Zbog gluposti poput ‘kalorije su kalorije, bez obzira u kojem ih obliku unosimo; najvažnija je ravnoteža između unosa i trošenja kalorija; ljudi se debljaju zato što se ne kreću dovoljno’ pretili imaju grižnju savjesti, kao da do pretilosti dolazi samo zato što nemaju dovoljno jaku volju. Neke od tih mantri su glupost, a druge treba uzimati sa zrnom soli. Za većinu ljudi povećani unos masnoća znači da dulje ostaju siti i ne osjećaju potrebu da nešto pojedu svakih pet minuta. S druge strane, nema osjećaja sitosti nakon što se popije kola ili voćni jogurt u kojem gotovo da nema masnoća, ali ima puno šećera. Naravno da je zbog više razloga dobro vježbati, ali ono što stvarno utječe na tjelesnu težinu je prehrana”, zaključuje Nyström

 

Drugidoktor.hr/Magazin.hr

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr