Muči vas probadajuća bol duž noge?

Mnogo različitih uzroka može dovesti do križobolje, no svima je zajednička bol u križima, sa ili bez širenja u nogu, ovisno o zahvaćenosti živčanih korijena. Je li i vaša bol u nozi povezana s naprezanjem kralježnice?

Najčešće uzroke boli u nogama pojasnio je mr. sc. Ivica Bilić, dr. med., specijalist neurolog Klinike za neurologiju iz Splita. Prije svega treba imati na umu da bol u nogama može biti posljedica bezazlenog “proljetnog umora” i liječi se odmaranjem i spavanjem. Međutim, ona može biti i znak duboke venske tromboze – po život opasnog stanja, koje je tada povezano i s oticanjem noge, bolovima, crvenilom kože, nedostatkom daha, možebitnim kašljem ili ubrzanim radom srca. Bolovi u nogama mogu se javiti kod oštećenja perifernih živaca (polineuropatije različitog uzroka), kod upale kostiju, kod sportskih ozljeda. Različiti uzroci zahtijevaju i različit pristup bolesniku koji se žali na bolove u nogama.

arti-201008130420006No, bol duž noge najčešće se javlja u sklopu “civilizacijske bolesti” ili “bolesti stoljeća”, a to je križobolja. Većina bolova u leđima nastaje kao posljedica podizanja teškog tereta, savijanja, naprezanja ili nepravilnog držanja. Te aktivnosti uzrokuju pritisak na vrat i lumbalni dio kralježnice, što može uzrokovati bol u leđima na kraju napornog dana ili cijelo vrijeme.

Neka istraživanja govore da križobolja pogađa osmero od desetero ljudi. Zahvaća i mlade i stare, ljude svih zanimanja. Mnogo različitih uzroka može dovesti do križobolje, no svima je zajednička bol u križima, sa ili bez širenja u nogu, ovisno o zahvaćenosti živčanih korijena.

Bol duž noge može, ali i ne mora biti sastavni dio križobolje. Bolesnici mogu imati samo bolove u križima bez bolova duž noge, no ukoliko se bolovi duž noge jave, a posljedica su lumboishialgije, vrlo vjerojatno su im prethodili i manje ili više izraženi bolovi u križima.Uzroci boli u križima često su kombinacije čimbenika koji dovode do povećanog rizika od pojave oštećenja kralježnice: starenje, osteoporoza, podizanje teških tereta, nepravilan fizički rad, iskliznuće međukralježničnog koluta (diska), slabost leđnih mišića, pušenje, izloženost vibracijama, prekomjerna tjelesna težina, reumatske bolesti i infekcije lumbosakralne kralježnice, tumori, endokrinološke i metaboličke bolesti lumbosakralne kralježnice, hematološke, neurološke i psihijatrijske bolesti. Ipak, najčešći uzrok križobolje je nepravilno opterećenje kralježnice i prekomjerno tjelesno naprezanje, koje uzrokuju oštećenja kralježnice i njezinih spojeva.

Bitno je napomenuti da su brojni bolesnici koji pate od križobolje osjetljivi na promjene vremena (tzv. meteoropati). Kod određenih vremenskih prilika oni osjećaju jače i učestalije tegobe.

Ishijalgija ili ishijalgična bol ima probadajuću, sijevajuću kvalitetu. Lumboishialgija je naziv za bol koja počinje u leđima i širi se uzduž noge, a uz bol su prisutni i osjećaji trnjenja, slabost mišića ili pak ispad bilo kakvog osjeta u pojedinom dijelu noge. Dakle, bol duž noge može, ali i ne mora biti sastavni dio križobolje, odnosno bolesnici mogu imati samo bolove u križima bez bolova duž noge, no ukoliko se bolovi duž noge jave, a posljedica su lumboishialgije, vrlo vjerojatno su im prethodili i manje ili više izraženi bolovi u križima.

Ovisno o tome koji je korijen živca zahvaćen, javljaju se bolovi u području stražnjice, stražnjeg dijela natkoljenice, prednjeg-vanjskog dijela potkoljenice i bolovi u unutarnjoj ili vanjskoj strani stopala.

Ljudi koji su iskusili ishijalgične bolove dobro znaju koliko se čovjek osjeća bespomoćno pred tim mučnim, ali, srećom, prolaznim bolovima.

Liječenje boli duž noge
Liječenje križobolje ovisi o uzroku križobolje. Vrlo često, liječenje je dugotrajno i uključuje brojne medicinske stručnjake različitih specijalnosti (fizijatar, ortoped, neurolog, neurokirurg, fizioterapeut, psiholog), te je za najbolje rezultate potreban multidisciplinarni pristup liječenju. I bolesnici i liječnici vrlo su često nezadovoljni učinkovitošću terapeutskih mjera i izostankom brzog oporavka.

Kao i kod svih drugih bolesti i stanja, možda ovdje ponajviše, potrebno je postaviti realne i dosežne ciljeve u liječenju, prilagoditi i individualizirati terapijski program svakom pojedinom bolesniku, spriječiti nepravilno i neopravdano korištenje lijekova i drugih pripravaka, te razumjeti, podržati i ohrabriti bolesnika koji je često nezadovoljan, prestrašen, potišten, zabrinut ili razdražljiv.

Sprečavanje opetovane pojave križobolje najučinkovitije se postiže redovitom zdravstvenom tjelovježbom. Kod provođenja vježbi za križobolju obvezno se treba postupno zagrijati, provoditi vježbe istezanja, vježbe disanja, vježbe relaksacije i vježbe kondicije.

ordinacija.hr

Vezani članci:

arti-201104220675006
arti-201006230080006

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr