PRILIČNO GADNO

LJUTITI LJUDI UMIRU RANIJE: Nemojte da bijes kontrolira vaš život, u protivnom se spremite na ovih 10 posljedica

Stres je preuzeo kontrolu nad vašim životom i pucate po šavovima? Stanite na loptu! Želite li živjeti dulje i biti dobrog zdravlja, nužno je da zadržite hladnu glavu usprkos problemima koji vas okružuju.

Nažalost, održavanje mirnoće problem je za mnoge ljude: skoro trećina ispitanih Britanaca kaže da imaju bliskog prijatelja ili člana obitelji koji ima poteškoća s kontrolom ljutnje, dok je jedan od desetorice priznao da ima problema s vlastitom naravi. Ovdje navodimo deset razloga zašto je dobro kontrolirati bijes.

Bijesni ljudi ranije umiru

Istraživači sa Sveučilišta Iowa ustanovili su da ljutiti muškarci u dobi od 20 do 40 godina imaju više od jedan i pol puta veću vjerojatnost da će biti mrtvi 35 godina kasnije od onih koji su bili smireni.

Znanstvenici vjeruju da je to zbog brojnih čimbenika koji povezuju stres sa fiziološkom štetom. Često ispuštanje adrenalina tijekom razdoblja stresa oštećuje DNK, što bi moglo dovesti do životno ugrožavajućih bolesti kao što je multipla skleroza.

Ne spavaju dobro

Osjećaji bijesa izazivaju pojačani odgovor u amigdali, dijelu mozga koji je povezan s instinktima preživljavanja. Ljutite emocije potiču amigdalu da signalizira pojačano stanje tjeskobe prema ostatku mozga i tijela, povećavajući protok krvi u udove i srce, što onemogućuje opuštanje.

Oni koji su bili izloženi poticajima koji izazivaju gnjev – bez rasprave o tome kako su se tada osjećali – imali su veću vjerojatnost da će iskusiti nesanicu od onih koji ne dopuštaju da ih stres preuzme, prema neuroznanstvenicima na Sveučilišta Massachusetts.

Ljutnja izaziva glavobolju

Emocije poput uzbuđenja ili ljutnje dovode do oslobađanja hormona stresa kortizola, adrenalina i testosterona, koji tijelo stavljaju u način “borbe ili leta”. Navala kemikalija povećava protok krvi u mozak i izaziva oticanje krvnih žila i živaca koji okružuju mozak.

Tlak može dovesti do napetosti i glavobolja. Studija na 422 zdravih odraslih osoba otkrila je da su oni s kroničnim glavoboljama postigli značajno veći učinak na “skali ljutnje”.

Može potaknuti bolest pluća

Ljudima s neprijateljskim stavom slabije funkcionira dišni sustav, otkrili su znanstvenici na Harvard School of Public Health. Studije koje su istraživale funkciju pluća na više od 2000 muškaraca u razdoblju od osam godina, primijetile su da su visoko neprijateljski pojedinci značajno lošije prošli na jednostavnom zadatku inhaliranja od onih koji su ocijenjeni manje neprijateljski raspoloženima.

‘Ovo morate znati ako ste u vezi s osobom koja se bori s anksioznošću’

Ljutnja potiče tjeskobu i depresiju

Kada se osjećamo ljutito, neurotransmiteri i hormoni šalju se kroz krvotok koji, zauzvrat, povećava brzinu otkucaja srca i napetost mišića. Tako vas tijelo upozorava. Česta pojava ove reakcije napreže neurone u hipotalamusu, centru za kontrolu stresa, što znači da postaje teže za neurone da se isključe. A ‘sretni hormon’ serotonin značajno je iscrpljen kod agresivnih pojedinaca.

Češće napadaju bolesti

Previše kortizola u tijelu – oslobođenog nadbubrežnim žlijezdama tijekom ljutitih emocija – može uzrokovati neravnotežu šećera u krvi, potisnuti rad štitnjače, pa čak i smanjiti gustoću kostiju, tvrde istraživači sa Sveučilišta Southampton.

Kada se otpušta trenutno, kortizol izaziva protuupalni odgovor imunološkog sustava, no produženo oslobađanje hormona čini tijelo osjetljivijim na viruse.

Veći rizik od srčanih bolesti

Kako krvni tlak raste zahvaljujući porastu adrenalina, srce kuca brže, povećavajući rizik od potencijalno kobnog, nenormalnog srčanog ritma. Adrenalin također signalizira otpuštanje trombocita, što može potaknuti stvaranje krvnih ugrušaka ili blokiranje arterija, što je osobito opasno ako su arterije ograničene nakupljanjem kolesterola.

Istraživanja su pokazala da muškarci, osobito oni koji imaju visoku ocjenu na ljestvici ljutnje, imaju tri puta veću vjerojatnost da pate od srčanih bolesti, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Harvard.

Loša probava

Nakon što je signal “borbe ili letenja” izdan od strane mozga, opskrba krvlju usmjerena je na područja potrebna za djelovanje kao što su udovi. To znači da se opskrba krvlju u probavnom sustavu smanjuje, uz smanjenu količinu kisika za održavanje vitalnih “dobrih” bakterija u vašem želudcu.

Oslabljen imunološki sustav može dovesti do oslabljene podloge u crijevima, povećavajući ranjivost na štetne bakterije koje ulaze u to područje, tvrde stručnjaci na Kalifornijskom sveučilištu.

Ljutnja znači više bora

Brazilski znanstvenici dokazali su da povećani stres smanjuje količinu raspoloživih glukokortikoida – hormona koji je uključen u sintezu koagulirajućeg kolagena kože. Nedostatak kolagena pridonosi stvaranju bora. Štoviše, oslabljeni imunološki sustav uzrokovan stresnim odgovorima povećava upalne reakcije na patogene ispod kože.

Dermatolozi na Sveučilištu u Rochesteru kažu kako pojačana razdoblja ljutnje mogu poremetiti funkciju kože, olakšavajući prodor alergena i rezultirajući kožnim uvjetima kao što su dermatitis i psorijaza.

Zadržavanje bijesa je još gore

Zamjeranje, a ne izražavanje ljutnje stavlja vas u još veći rizik od razvoja zdravstvenih problema. Analiza Sveučilišta u Chicagu izvijestila je o osobito povećanom riziku od hipertenzije kod ljutitih pojedinaca koji su držali svoj bijes “ispod razine svijesti”.

Takozvani “represivni” doživljaji uzrokuju porast krvnog tlaka prilikom izvođenja stresnog testa, prema istraživanjima psihologa sa Sveučilišta u Stanfordu na 120 djelatnika zrakoplovne industrije. Stručnjaci kažu da potiskivanjem emocija, višak hormona stresa ostaje dulje u području emocionalne obrade mozga, što znači da fizičke reakcije postaju kronične.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr