Hormoni koji utječu na glad i sitost

Najjači izazivač gladi je neuropeptid Y koji u visokoj koncentraciji uzrokuje neutaživu glad i tjera na neobuzdano uzimanje hrane, posebno ugljikohidrata.

Protivnik neuropeptida Y zove se faktor otpuštanja kortikotropina (CRF). On može zaustaviti glad i izazvati potpuno odbijanje hrane, primjerice, kod ekstremnog stresa izazvanog tugom. Izazivača gladi neuropeptid Y pobuđuju različiti faktori.

S jedne strane, ako razina šećera u krvi naglo padne, a s druge pri dugotrajnog dijeti ako prazan želudac na glad upozorava pomoću prijenosnika kao što je npr. grelin. Jednostrane dijete koje se temelje samo na tome da se smanji ukupna količina kalorija, poslije izazivaju napade gladi zbog kojih izostaje željeni uspjeh u mršavljenju. Svejedno je radi li se o dijetama s ugljikohidratima ili bez njih. Sve one nakon određenog vremena izazivaju neuropeptid Y na akciju, a to pak izaziva napad gladi s kojim se teško boriti.

Važnu ulogu u mršavljenju i debljanju ima i inzulin. On upravlja preradom i taloženjem masti, te tako izravno utječe na to hoćemo li dobiti ili izgubiti na težini. Iako se najčešće asocira uz šećernu bolest, inzulin je važan i za zdrave ljude jer se uz njegovu pomoć svaka stanica opskrbljuje hranjivim tvarima. Pojednostavljeno rečeno, hranom unesene hranjive tvari inzulin dijeli tjelesnim stanicama, ponajprije mišićnim jer većina ih ima u svojoj staničnoj opni tzv. inzulinske receptore.

Uz navedene hormone na mršavljenje i debljanje utječu i hormon rasta, hormoni nadbubrežne žlijezde i testosteron.

http://www.dijeta.co/

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr