Predstojnica Klinike za psihološku medicinu Marijana Braš građane je pozvala da više pozornosti posvete prepoznavanju skrivenih simptoma i somatskih smetnji – kroničnih bolova, bolova u leđima i želucu, problema koji su često samo "maskirana depresija".
Depresivno 19 posto Hrvatica i 10 posto Hrvata
U Hrvatskoj od depresije boluje oko 19 posto žena i oko 10 posto muškaraca. Da je depresija u porastu, vidi se i po potrošnji anitidepresiva koji su najčešće propisivani lijekovi u Hrvatskoj.
"Zahvaljujući lijekovima u Hrvatskoj smo smanjili stopu suicida, ali nismo spriječili razvoj bolesti", rekla je novinarima Mihaljević-Peleš nakon obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji je ove godine bio posvećen psihološkoj skrbi za transplantirane pacijente.
Depresija je danas jedan od glavnih uzroka radne nesposobnosti, a pretpostavlja se da će do 2020. godine biti drugi uzrok oboljevanja stanovništva, odmah iza kardiovaskularnih bolesti. Zbog veće biološke sklonosti kod žena će depresija izbiti na prvo mjesto.
Trendove potvrđuju i podaci Eurostata koji iz godine u godinu pokazuje porast broja depresivnih bolesnika u Europi, što Mihaljević Peleš tumači posljedicom ubrzanog načina života i stresnih situacija koje zahtijevaju maksimalne napore.
Istaknula je važnost prevencije, koja uključuje zdravu prehranu, fizičku aktivnost, te kvalitetne odnose u obitelji i na radnom mjestu.
"Preduvjet svega je materijalno blagostanje jer bez njega nema ni dobrih odnosa. Kada postoji materijalno, onda postoji i socijalno blagostanje u kojemu se manje obolijeva od depresije", kaže.
To se vidi i po sve većem broju pacijenata koji traže psihijatrijsku pomoć u Hrvatskoj nakon početka gospodarske krize, 2008. godine.
U obilježavanju Svjetskog dana mentalnog zdravlja u KBC-u Zagreb sudjelovala je Klinika za psihološku medicinu, čija je predstojnica Marijana Braš upozorila da u Hrvatskoj ima puno neliječenih osoba koji nose elemente PTSP-a od rata i teških životnih traumi.
Samo trećina bolesnika traži pomoć
"Jako je puno takvih slučajeva. Samo trećina bolesnika na kraju zatraži pomoć, a od njih manji dio ustraje u liječenju i prepoznaje simptome", rekla je Braš dodavši da na Klinici za psihološku medicinu KBC-a Zagreb liste čekanja nisu preduge, a primaju pacijente iz cijele Hrvatske.
Svjetski dan mentalnog zdravlja od 1992. obilježava se 10. listopada u više od stotinu zemalja svijeta, a ove je godine posvećen psihološkoj prvoj pomoći u prevenciji postraumatskog stresnog poremećaja i transgeneracijske traume.
Tim povodom, drugu godinu za redom, inicijativa BoliMe u Zagrebu je pokrenula kampanju Kad te boli, moraš reći vol. 2, koja potiče razgovore o mentalnom zdravlju mladih.
U tu svrhu otvorena je javna interaktivna instalacija na zagrebačkom Cvjetnom trgu i postavljen edukativni video. Tijekom tjedna po zagrebačkim školama održavat će se interaktivne radionice i okrugli stolovi. Cilj je osvijestiti mlade, ali i ostale dobne skupine, o važnosti održavanja mentalne higijene i pravodobnog komuniciranja o narušenom mentalnom zdravlju.
Depresija povezana s većim rizikom za bolesti srca
Prisutnost depresije je povezana sa znatno većim rizikom za bolesti srca, sugerira istraživanje provedeno u SAD uz sudjelovanje žena srednje životne dobi.
Istraživači iz Bolnice Reading su tijekom 10-godišnje studije pratili oko 1.100 ispitanica prosječne dobi 55 godina.
Pokazalo se kako je kod žena srednje životne dobi bez povijesti srčanih oboljenja prisutnost depresije jedini značajni faktor rizika za bolesti srca, prenose mediji.
Prema podacima za SAD, bolesti srca su odgovorne za četvrtinu svih smrtnih slučajeva.
Znanstvenici uočenu vezu depresije i bolesti srca objašnjavaju posljedicama djelovanja hormona stresa.
